Članci, feljtoni i pisma

Članci, feljtoni i pisma

Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde.

U ovoj knjizi su sakupljeni članici, feljtoni, putopisi, kritike, polemike i pisma ovog "pjesnika psovke", iz kojih možemo mnogo doznati o njegovom tragičnom životu. Tekstovi su mu najviše izlazili u liberalnom listu »Pokret«, dok je Kamov boravio u inozemstvu, ali i u drugim novinama i časopisima. Pisao ih je i slao redakcijama neuspješno pokušavajući sebi osigurati kakav-takav prihod i egzistenciju. Kamov piše impresionistički, modernistički, matoševski, pokazujući često izborom i tumačenjem tema sklonost tomu da iznenadi i šokira suvremenu hrvatsku malograđanštinu. Zapanjujuća je informiranost i erudicija mladog pisca, ako se ima na umu da je Kamov tada tek u ranim dvadesetima. Živeći u razdoblju kojega su suvremeni Europljani prozvali La Belle Époque, nesvjesni da im slijedi globalna katastrofa i veliki svjetski rat, Kamov najviše piše iz Italije i o Italiji, budući da je u toj zemlji najviše boravio. Zadnja su dva eseja/putopisa (»Kroz tri luke«, »Klin se klinom zabija«) nastali u Barceloni i posljednji su Kamovljevi tekstovi napisani pred preranu smrt. Piše ne samo o književnosti i umjetnosti, nego i o gospodarstvu, politici i drugim temama.

Urednik
Dragutin Tadijanović
Ilustracije
Mirko Uzorinac
Naslovnica
Hrvoje Grgić
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
398
Nakladnik
Otokar Keršovani, Rijeka, 1984.
 
Tiraž: 3.000 primjeraka
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Na izvorima pjesništva

Na izvorima pjesništva

Petar Grgec

Knjiga sustavno istražuje temeljne duhovne, kulturne i estetske izvore poezije. Kroz razmatranje motiva, tradicije, jezika, religije i shvaćanja svijeta, Grgec pokazuje kako se oblikuje pjesnički izraz i doživljaj.

Matica hrvatska, 1940.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,324,60 - 6,24
Izabrani književni i politički spisi II. - Putopis. Poslanice

Izabrani književni i politički spisi II. - Putopis. Poslanice

Josip Juraj Strossmayer

Drugi svezak Strossmayerovih izabranih spisa donosi njegov putopis i poslanice, otkrivajući misao biskupa, državnika i mecene. Tekstovi spajaju duhovnost, političku viziju i kulturni program usmjeren prema ideji europske i slavenske suradnje.

Matica hrvatska, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,52
Čovjek

Čovjek

Maksim Gorki

Čovjek Maksima Gorkog, u prijevodu Ozrena Subotića (Vukovar, 1905.), filozofsko-je književno djelo koje veliča dostojanstvo čovjeka, njegovu stvaralačku snagu, slobodu duha i borbu protiv društvene nepravde.

Srijemske novine, 1905.
Hrvatski. Ćirilica. Broširano.
17,56
Naš čakavski problem: marginalije

Naš čakavski problem: marginalije

Nikola Štefanić

Zbirka kraćih eseja, razmišljanja i marginalija posvećenih položaju čakavskog narječja u hrvatskoj književnosti i kulturi. Djelo sadrži predgovor književnika i kritičara Antuna Bonifačića.

Vlastita naklada, 1935.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,42
Begovi su pali na tjeme (Murselove filipike)

Begovi su pali na tjeme (Murselove filipike)

Filip Mursel Begović

Ova zbirka, kako stoji u podnaslovu, Murselovih filipika, izbor je priča, eseja i kolumni koje je Begović tijekom šest godina (2006.-2012.) objavljivao prije svega u Murselovom šegistanu, stalnoj kolumni Preporodovog Journala, ali i drugim novinama.

Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske "Preporod", 2012.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,20
Pjesnička proza

Pjesnička proza

Silvije Strahimir Kranjčević

„Pjesnička proza“ Silvija Strahimira Kranjčevića (1912.) posmrtni je izbor njegovih proznih radova. Uredili Julije Benešić i Vladimir Gudel, s predgovorom Milana Marjanovića. Sadrži izabrane priče i eseje.

Društvo hrvatskih književnika, 1912.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,56