Posljednja nedjelja

Posljednja nedjelja

Milo Dor

Posljednja nedjelja Mila Dora povijesni je roman o Sarajevskom atentatu 1914. godine. Kroz istragu suca Lea Pfeffera prikazuje događaje koji su doveli do atentata i izbijanja Prvog svjetskog rata.

Posljednja nedjelja roman je austrijskog književnika srpskog podrijetla Mila Dora koji tematizira posljednje dane prije Sarajevskog atentata i događaje koji su uslijedili nakon ubojstva nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove supruge Sofije 28. lipnja 1914. godine.

Središnji lik romana nije atentator Gavrilo Princip, nego istražni sudac Leo Pfeffer, kojem austrougarske vlasti povjeravaju vođenje istrage. Kroz njegov rad čitatelj upoznaje glavne sudionike atentata – Gavrila Principa, Nedeljka Čabrinovića, Trifka Grabeža i ostale članove organizacije Mlada Bosna. Pfeffer ispituje atentatore, pokušava rekonstruirati njihove veze sa srpskim nacionalističkim krugovima i otkriti tko je organizirao zavjeru.

Roman detaljno prikazuje atmosferu Sarajeva uoči atentata. Mladi zavjerenici žive u skromnim uvjetima, raspravljaju o politici, nacionalnoj slobodi i budućnosti Bosne pod austrougarskom vlašću. Istodobno se prikazuju pripreme za dolazak Franza Ferdinanda, sigurnosni propusti i niz slučajnosti koje će omogućiti uspjeh atentata. Posebno su dojmljivi prizori nakon neuspjelog Čabrinovićeva pokušaja bombom te kasniji Principov susret s nadvojvodinim automobilom, koji se gotovo slučajno zaustavlja upravo pred njim.

Kroz Pfefferovu istragu roman postupno prelazi iz kronike atentata u analizu političkih odnosa u Europi neposredno prije rata. Sudac otkriva da pojedinačni čin nasilja ima mnogo šire posljedice nego što su atentatori mogli zamisliti. U pozadini se osjećaju rastuće napetosti između velikih sila koje će ubrzo dovesti do Prvog svjetskog rata.

Milo Dor spaja dokumentarne činjenice i književnu fikciju stvarajući uvjerljiv prikaz jednog od najvažnijih događaja 20. stoljeća. Posljednja nedjelja istodobno je povijesni roman, politička analiza i priča o ljudima čije su odluke promijenile tijek europske povijesti.

Naslov izvornika
Der letzte Sonntag
Prijevod
Anka Katušić Balen
Urednik
Zlatko Crnković
Naslovnica
Alfred Pal
Dimenzije
19,5 x 12 cm
Broj strana
235
Nakladnik
Znanje, Zagreb, 1985.
 
Tiraž: 6.000 primjeraka
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Mrtvaci na odsustvu

Mrtvaci na odsustvu

Milo Dor
Književna zajednica Novog Sada, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
5,99
Sva moja braća

Sva moja braća

Milo Dor

Knjiga prati buran život braće Zanović iz Budve u 18. stoljeću, poznatih po svojim avanturama na europskim dvorovima. Fokus je na Stjepanu Zanoviću, karizmatičnom, ali kontroverznom liku, masonu i prijatelju Casanove, i piscu nekoliko zapaženih knjiga.

Znanje, 1987.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,28
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža

U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

Zora, 1953.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,48
Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti

Miroslav Šicel

Zbornik "Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti", koji je priredio Miroslav Šicel i objavio Liber 1972. godine, predstavlja ključnu zbirku tekstova koji su oblikovali smjer hrvatske književnosti kroz različite povijesne faze.

Liber, 1972.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
6,24
Dinamit: Povijest klasnog nasilja u Americi

Dinamit: Povijest klasnog nasilja u Americi

Louis Adamić

Knjiga dokumentarno prikazuje stoljeće nasilja u američkom radničkom pokretu — od rudarskih štrajkova 19. stoljeća, preko bombaških napada, do sukoba s policijom te razotkriva surovu pozadinu američkog „klasnog rata“.

Naklada Binoza, 1933.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,245,79
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)

Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)

Miroslav Krleža

Dnevnik 1914–17 bilježi Krležine zapise iz Prvoga svjetskog rata: osobne dileme, pacifizam, sukob s militarizmom Monarhije te intelektualno sazrijevanje u godinama raspada staroga svijeta.

NIŠRO Oslobođenje, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,78