Konspirologija: Znanost o zavjerama, tajnim društvima i okultnom ratu
Djelo istražuje teorije zavjera, tajna društva i okultne sile u povijesti, viđene kroz prizmu tradicionalizma i geopolitike. Knjiga ima tri dijela: paradigme zavjera, tajna društva i okultni ratovi, te geopolitički sukob između atlantista i euroazijaca.
Dugin teorije zavjera ne odbacuje kao marginalne, već ih vidi kao ključne za razumijevanje "metafizike povijesti", duhovnih i političkih procesa koji oblikuju civilizacije. U prvom dijelu Dugin analizira konspirološke modele, uključujući masone, bankarske elite i "Novi svjetski poredak", povezujući ih s tradicionalističkim idejama Renea Guenona.
Drugi dio istražuje tajna društva, poput sinarhije Sent-Iva d’Alvedra, te okultne utjecaje na povijesne događaje, uz reference na Migela Serana i Žana Parvuleska. Treći dio, najznačajniji, fokusira se na geopolitički sukob između atlantista (zapadnih, materijalističkih sila) i euroazijaca (tradicionalističkih, duhovnih snaga).
Dugin analizira uloge KGB-a, GRU-a, Hruščova, Gorbačova i perestrojke, tvrdeći da je SSSR bio poprište sukoba ovih sila. Knjiga je eruditska, ali kontroverzna zbog spekulativne prirode i Duginova pristranog euroazijskog svjetonazora.
Jedan primerak je u ponudi
