Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, sv III. / 1898

Treći svezak Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1898. godinu, koji je uredio Josip Brunšmid, pokazuje koliko je kraj 19. stoljeća bio plodno razdoblje za istraživanje hrvatske prošlosti. Knjiga započinje rodoslovnim temama: Vjekoslav Klaić donosi detaljno rodoslovlje knezova Nelipća, a Fran Bulić analizira nadgrobne napise hrvatske kraljice Jelene, povezujući tekstove s političkim prilikama ranoga srednjeg vijeka. Emilij Laszowski piše prilog rodoslovlju knezova Šubića, dopunjujući spoznaje o još jednoj ključnoj velikaškoj obitelji.

Slijedi rad Luke JelićaPovijesno‑topografske crtice o biskupiji u Bosni, u kojem se prati razvoj i granice bosanske biskupije kroz povijest te se bilježe važna mjesta i crkve. Nakon toga, Hovorka i dr. Oskar Zederas donose etnološko‑topografski prikaz hrvatskog primorja, spajajući opis krajolika s bilješkama o naseljima, govoru i običajima stanovništva.

Središnji dio sveska čine epigrafske i arheološke studije samog urednika, Josipa Brunšmida. U nekoliko radova on objavljuje i tumači grčke i latinske natpise iz Kavale i Karabanova u Makedoniji, s riječnih brodova kod Kraška u Hrvatskoj te vojne diplome rimskih vojnika iz područja Karpata i Panonije. Kroz te natpise ocrtava se mreža antičkih komunikacija, vojske i trgovine koja je povezivala balkanski i panonski prostor.

Završetak sveska donosi Brunšmidove Arheološke bilješke iz Dalmacije s vijestima o novim nalazima, vojno‑topografske crtice O. Jelića o bojištima na hrvatskom primorju te rad Ivana Tkalčića s popisom zagrebačkih biskupa. Knjigu zaokružuje izvješće o četvrtoj glavnoj skupštini društva, održanoj u Bihaću 1897., što čitatelju pokazuje koliko je društvo bilo živo i organizirano u promicanju istraživanja domaće prošlosti.