Sofijska ilustrovana Aleksandrida
Rijetka knjiga

Sofijska ilustrovana Aleksandrida

Aleksandrida je srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikom i njegovom osvajanju svijeta. Fototipsko izdanje.

Roman o Aleksandru Velikom prerada je povijesti njegovih ratova, ali prerada u kojoj se od inače legendarne osobnosti makedonskog kralja pravi fantastičan lik. Roman je preveden na srpski jezik u 14. vijeku i postoji u tri verzije, na glagoljici, ćirilici i bosančici. Roman je jako dugačak, preko stotinu stranica.

U hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti sačuvana su dva prijevoda romana. Pisane su bosančicom, jedna na čakavskom narječju (od sredine 16. stoljeća), druga, mlađa, na štokavskom. Oba su prijevod crkvenoslavensko-srpskog izvornika, koji je u Rusiji dobio ime Srpska Aleksandrija. Jezik se u tom izvorniku naziva srpski, pa su taj naziv zadržali i hrvatski prevoditelji.

Dubrovački pjesnici spominju i Lesandra Serbjanina, a Aleksandrovu povelju, kojom daje posebne povlastice Slavenima, a na koju se već u 13. stoljeću pozivaju Česi i Poljaci, s osobitim ponosom spominju povjesničar Mavro Orbini i Andrija Kačić-Miošić u Razgovoru ugnošno.

Svojim karakterom narodne knjige roman je bio blizak narodnoj psihi, pa je utjecao i na narodnu usmenu književnost. Neke od tragova u našoj narodnoj književnosti zabilježio je Stojan Novaković u spomenutoj knjizi. Tako je epizodu s putovanjem vojske kroz “tamni vilajet” na sitnom kamenju za koje se kasnije pokazalo da je drago kamenje zabilježio Vuk u Rječniku zapisom “Tama”, a drugu varijantu te zgode zabilježio je N. Dučić. u Crnoj Gori. Često se javlja i epizoda s besmrtnom (živom) vodom, poput one o Dariju i Poru. U Dušanovoj ženidbi njegova se izabranica zove Roksanda, ime koje je gotovo sigurno preuzeto iz romana o Aleksandru.

Zbog raspršenosti tradicije romana, neke epizode u rukopisima nisu potpuno jasne. Zanimljivo je da naši stari prijevodi često daju objašnjenja za nejasnoće u grčkim tekstovima. Stoga nije posve razumljivo zašto Aleksandar ubija svog oca Nektaneba, gurajući ga u ponor dok mu ovaj tumači nebeske pojave. Objašnjenje koje se ponekad daje da je ubijen zato što Nektaneb ne poznaje zemaljsko i nastoji upoznati nebesko nije baš prihvatljivo. Kod Stojana Novakovića nalazimo sasvim drugačije i mnogo logičnije objašnjenje koje ne baca tako ružnu sliku na Aleksandra. Aleksandar pita Nektaneba zna li od koga će umrijeti. Odgovorio je da će umrijeti od svog sina. Kako bi ga natjerao na laž, Aleksandar gura starca u ponor i time se, naravno, na pomalo edipovski način, ispunjava proročanstvo. Na gozbi s Darijem Aleksandar u njedra skriva zlatne čaše u kojima nazdravlja. U grčkim rukopisima značenje ovog tipično folklornog motiva nije vidljivo, ali se otkriva u našim rukopisima: pri bijegu iz Darijevog grada Aleksandar tim peharima podmićuje stražare na ulaznim vratima i tako uspijeva izbjeći potjeru .

Urednik
Vukica Brguljan, Elena Uzunova
Dimenzije
25 x 18 cm
Broj strana
273
Nakladnik
Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 1987.
 
Ćirilica. Tvrde korice.
Jezik: Staroslavenski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah

Sarajevska Hagada / The Sarajevo Haggadah

Sarajevska Hagada je židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španjolske. Knjiga, nastala negdje kod Barcelone oko 1350. godine, stigla je u BiH u šesnaestom stoljeću, zajedno sa Židovima Sefardima, prognanim iz Španjolske.

Prosveta, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
74,92
Čudotvorna gospina slika u Sotinu

Čudotvorna gospina slika u Sotinu

O. Placido Belavić

Priopćio o. Placido s odobrenjem duhovnih oblasti. Pretisak knjige izdane u Vukovaru 1909. u nakladi "Sriemskih novina".

Gradski muzej Vukovar, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,46
Razgovor duhovni od svetoga Bone mucsenika

Razgovor duhovni od svetoga Bone mucsenika

Antun Tomašević

Pretisak izdanja iz 1754. s pogovorom Vatroslava Frkina, Julijane Matanović i Vlade Horvata. Izdano povodom rušenja franjevačkog samostana i Crkve Sv. Filipa i Jakoba u Vukovaru u velikosrpskoj agresiji 1991.

Gradski muzej Vukovar, 1994.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,42
Sveta Roxalia panormitanska divica

Sveta Roxalia panormitanska divica

Antun Kanižlić

Djelo “Sveta Rožalija” napisao je Antun Kanižlić, koji je bio predstavnik slavonskog književnog kruga u hrvatskom baroku. Ovo je djelo religiozna barokna poema u četiri pjevanja, pisano slavonskom štokavštinom tj. ikavicom.

Privlačica, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,54
Rujansko četvorojevanđelje

Rujansko četvorojevanđelje

Prva knjiga tiskana u Srbiji. Fototipsko izdanje, objavljeno povodom 450 godina od štampanja originala iz 1536/1537. godine.

Narodna biblioteka Srbije, 1987.
Staroslavenski. Ćirilica. Tvrde korice.
174,36