Literature

Hrvatske narodne pjesme I. Junačke pjesme (muhamedovske). Knjiga četvrta.

Hrvatske narodne pjesme, knjiga deseta: Haremske pričalice i bunjevačke groktalice

Deseta knjiga iz ciklusa Hrvatskih narodnih pjesama podnaslovljena Ženske pjesme – Šesti tom: Haremske priče i Bunjevačke Groktalice predstavlja vrijedan doprinos očuvanju i proučavanju hrvatske usmene književnosti.

Hrvatske narodne pjesme – Knjiga deveta: Junačke pjesme (odio prvi, sveska šesta)

Zbirka junačkih, istorijskih, krajiških i uskočkih narodnih pesama koju je priredio dr Nikola Andrić. Deveta knjiga u seriji Matice hrvatske okuplja oko 40 narodnih pesama sa motivima borbe, odbrane časti i junaštva.

Hrvatske narodne pjesme – Knjiga osma: Junačke pjesme (odio prvi, sveska peta)

Osma knjiga u seriji „Hrvatske narodne pesme“ objedinjuje uskočke i hajdučke narodne pesme koje je priredio dr Nikola Andrić. Zbirka prikazuje bitke, pljačke, osvetničke podvize i junake hrvatskog epa.

Hrvatske narodne pjesme VI.: Ženske pjesme II. Pričalice i lakrdije

Šesti tom čuvenog izdanja Matice hrvatske, koji je 1914. godine priredio dr Nikola Andrić (1867–1942), zbirka je humorističkih, satiričnih i duhovitih ženskih narodnih pesama (pripovedaka i farsi).

Hrvatske pjesničke prakse od 2000. do 2010.

Šalatova knjiga iscrtava sustavan, iscrpan i teorijski domišljen zemljovid tekstova, pjesnika, stilova i lirskih trendova u prvom desetljeću dvadesetprvoga stoljeća.

Hrvatske usmene pjesme i brojilice

Hrvatski bog Mars

Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.

Hrvatski bog Mars

Najpoznatija Krležina zbirka novela Hrvatski bog Mars dio je zamišljenog ciklusa književnih djela s temom Prvog svjetskog rata i hrvatskih domobrana.

Hrvatski bog Mars

Zbirka kratkih priča Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže jedno je od najznačajnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Prvi put je objavljen 1922. godine, zatim 1933. godine, a konačan oblik je dobio 1947. godine.