Hrvatska književnost

Predsjednički dućan

Novi roman Vesne Marić, britanske spisateljice koja je kao tinejdžerica morala izbjeći iz ratnog Mostara te život nastaviti u Engleskoj, aludira na svima nama vrlo dobro poznatu, blisku povijest, u originalnoj vizuri i maniri velikih emigrantskih romana.

Predživot: roman

Autobiografija hrvatskoga pisca, poznatoga osobito po svojim pjesmama za djecu, u kojoj on pripovijeda o svojem djetinjstvu i odrastanju u selu nedaleko od Križevaca.

Premještanje snova

Mihaela Gašpar daje glas onima koje ne govore, onima koje se stide svojih modrica i rana, onima koje strahuju za svoj život i onima koje se s bivšim muževima sastaju samo na javnim mjestima. Glas onih koje su i najbliži iznevjerili.

Preprodaja pustaraških priča

Pričaj mi o njoj

Roman o kaotičnoj hrvatskoj poratnoj zbilji 90-ih godina, kroz koji defiliraju ratni junaci, profiteri, okretni mafijaši i nesretne žrtve rata.

Pričanje crvčka moreplovca

Dječji roman namijenjen djeci od 8 do 12 godina. Autorica ovdje nastavlja temu svog prvijenca Djetinjstvo Vjetra kapetana (1964.), fokusirajući se na poetično i maštovito djetinjstvo dječaka u malom dalmatinskom primorskom gradu.

Priča o djevojci Višnji / Dan slobode

"Priča o djevojci Višnji" i "Dan slobode" dvije su novele Marka Čovića koje povezuje lirizam, domoljubni ton i duboko razumijevanje čovjekove unutarnje borbe.

Priče iz davnine

"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.

Priče iz davnine

Zbirka od osam umjetničkih bajki za djecu, inspiriranih slavenskom mitologijom i narodnim predajama, prikazuju borbu dobra i zla, mudrost, poslušnost, ljubav i moralne pouke kroz fantastične likove.

Priče iz davnine

"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.