Rijetke knjige
Povijest hrvatske književnosti. Knjiga I. Od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća
Prva knjiga obuhvaća hrvatsku književnost od humanizma (15. stoljeće) do kraja 18. stoljeća. Prvi sustavan pregled starije hrvatske književnosti. Knjiga počinje opsežnim uvodom Vatroslava Jagića o hrvatskoj glagoljskoj književnosti.
Povijest hrvatske književnosti za učiteljske pripravnike
Pregled hrvatske književnosti namijenjen učiteljskim pripravnicima donosi sažet prikaz književnog razvoja od najstarijih spomenika do kraja 19. stoljeća, s naglaskom na obrazovnu svrhu.
Povijest i klasna svijest: Studije o marksističkoj dijalektici
Knjiga mađarskog filozofa Györgyja Lukácsa iz 1923., u kojoj autor naglašava utjecaj filozofa Georga W. F. Hegela na Karla Marxa, te analizira koncept "klase" i pokušava ponuditi filozofsko opravdanje boljševizma.
Povijest srednjega vijeka za V. razred gimnazije
„Povijest srednjega vijeka za V. razred gimnazije” udžbenik je iz 1953. godine koji pregledno prikazuje razvoj srednjovjekovne Europe uz bogate ilustracije, fotografije i povijesne karte.
Povijest svijeta od početka do danas
Opsežan pregled svjetske povijesti u jednom svesku, pripremljen za hrvatsko izdanje pod uredništvom Vladimira Brodnjaka. Sveobuhvatna svjetska povijest od prvih civilizacija do suvremenog doba.
Povijest talijanske književnosti – Prvi dio: Starije doba (500–1600)
Prva sustavna hrvatska povijest talijanske književnosti od srednjeg vijeka do renesanse. Vinko Lozovina, ugledni profesor i talijanist, sustavno obrađuje razdoblje od ranog srednjovjekovlja do kraja 16. stoljeća.
Povjesnica srednjega vijeka : za niže razrede srednjih učilišta
Povratak baruna Wenckheima
Ovaj vrtlog od romana usporediv je s Dostojevskim i prikazuje Krasznahorkaija u trenutku potpunog vrhunca njegova višedesetljetnog projekta. Apokaliptičan, vizionarski, i lud, ovaj roman ostavlja nepovratan trag…“
Povratak šume Striborove
Bajka napisana nadahnuta Šumom Striborovom Ivane Brlić Mažuranić i hrvatskom narodnom bajkom iz okolice Pečuha Dijete i šarkanj, koju je 1885. zapisao Nikola Tordinac.