Erich Fromm
Erich Fromm (Frankfurt na Majni, 23. ožujka 1900. – Muralto, Švicarska, 18. ožujka 1980.) bio je njemačko-američki psihoanalitičar, socijalni psiholog, filozof i jedan od najvažnijih predstavnika humanističke psihoanalize. Njegovo djelo povezuje psihologiju, filozofiju, sociologiju i etiku, a u središtu njegova zanimanja nalaze se čovjekova sloboda, ljubav, otuđenje i odnos pojedinca prema društvu.
Odrastao je u židovskoj obitelji, studirao sociologiju u Heidelbergu, gdje je doktorirao 1922., te se potom obrazovao u psihoanalizi. Bio je povezan s Frankfurtskom školom i Institutom za društvena istraživanja, čijem je razvoju pridonio povezivanjem Freudove psihoanalize s Marxovom društvenom kritikom. Nakon dolaska nacista na vlast emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, a poslije je djelovao i u Meksiku.
Međunarodnu afirmaciju stekao je knjigom Bijeg od slobode (1941.), u kojoj istražuje zašto se moderni čovjek, suočen s nesigurnošću i odgovornošću, može odreći slobode u korist autoritarnih sustava. U djelu Čovjek za sebe razvija temelje humanističke etike, dok u knjizi Zdravo društvo analizira psihološke posljedice kapitalizma, konformizma i otuđenja.
Njegovo najpoznatije djelo, Umijeće ljubavi (1956.), ljubav prikazuje kao aktivnu sposobnost koja zahtijeva znanje, disciplinu, odgovornost i brigu, a ne samo kao osjećaj. U knjizi Imati ili biti? (1976.) suprotstavlja dva temeljna načina ljudskog postojanja: posjedovanje i autentično življenje.
Među važnijim djelima nalaze se i Psihoanaliza i religija, Zaboravljeni jezik, Marxovo shvaćanje čovjeka, Anatomija ljudske destruktivnosti, Umijeće ljubavi i Revolucija nade.
Fromm je kritizirao potrošačko društvo, autoritarnost, nacionalizam i dehumanizaciju, zagovarajući društvo utemeljeno na solidarnosti, kreativnosti i ljudskom dostojanstvu. Njegova pristupačna, ali filozofski utemeljena djela ostavila su trajan utjecaj na psihologiju, društvenu teoriju i suvremena promišljanja ljubavi, slobode i smisla ljudskog života.
Titel im Angebot
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svijetu koji neprekidno bilježi porast nasilja u najrazličitijim oblicima, Erich From tretira ovaj problem na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Anatomija ljudske destruktivnosti
U svijetu koji neprekidno bilježi porast nasilja u najrazličitijim oblicima, Erich Fromm tretira ovaj problem na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga.
Autoritet i porodica
In his work "Authority and Family", Erich Fromm analyzes the transformation of authority and family in modern society. The foreword was written by Gvozden Flego, and the book also contains the study "Revolutionary Character".
Autoritet i porodica
In „Autorität und Familie“ analysiert Erich Fromm den Wandel von Autorität und Familie in der modernen Gesellschaft. Das Vorwort wurde von Gvozden Flego geschrieben, und das Buch enthält auch die Studie „Revolutionärer Charakter“.
Bekstvo od slobode
Erich Fromms ikonische psychoanalytische Studie untersucht, warum der moderne Mensch, nachdem er sich von traditionellen Zwängen befreit hat, auf der Suche nach Sicherheit oft zu totalitären Ideologien zurückkehrt.
Čovjek za sebe: Istraživanje o psihologiji etike
Fromm istražuje psihoanalitičku etiku, tvrdeći da se moralni zakoni temelje na ljudskoj prirodi. Suprotstavlja autoritarnu i humanističku etiku, naglašavajući važnost slobode i produktivnog karaktera za razvoj zdravog pojedinca.
Imati ili biti
Knjiga je jedno od kapitalnih djela druge polovice dvadesetog stoljeća. Ona, po Frommu, nastavlja dvije tendencije njegovih prethodnih djela - analizu sebičnosti i altruizma kao dvije temeljne orijentacije karaktera.
Kriza psihoanalize - Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
U knjizi Fromm iznosi snažnu kritiku suvremene psihoanalize. Smatra da se psihoanaliza udaljila od Freudove početne revolucionarne vizije i pretvorila u tehnički, često sterilni sustav koji zanemaruje dublje ljudske i društvene dimenzije.
Kriza psihoanalize: Analitička socijalna psihologija i društvena teorija
Fromm analizira krizu frojdizma, zalažući se za sintezu psihoanalize i marksizma. Prikazuje kako društvene strukture oblikuju ljudski karakter te naglašava važnost revolucionarnog humanizma.
Marksovo shvatanje čoveka
Filozofsko-sociološka studija Ericha Fromma. Autor reinterpretira misao Karla Marxa, naglašavajući njegov zapostavljeni humanizam, kritiku otuđenja te viziju oslobođenja i punog razvoja čovjeka.