U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić

U registraturi je najpoznatiji roman Ante Kovačića. Roman je u nastavcima izlazio tijekom 1888. godine i to u časopisu Vijenac. Prema kritičarima, najznačajniji hrvatski roman 19. st. uz "Seljačku bunu" Augusta Šenoe.

Glavni lik je Ivica Kičmanović, sin seljaka Jožice, veseljaka koga su zbog sviranja u seoskom "orkestru" seljani nazivali "Zgubidanom". Njihov najbliži susjed, zdepasti "Kanonik", imao je kćer Anicu i sinove Peru i Mihu, a kako su Jožičina djeca bila bistrija, razvi se zavist i suparništvo. Ivica odlično završi osnovnu školu i uz pomoć Mecene nastavi se školovati, živeći u kući svoga dobrotvora, kod njegova "kumordinara " Žorža. Mecena je neženja, bogat, maglovite prošlosti: ima na duši živote nekolicine ljudi kojih je smrt posredno skrivio pošto je obeščastio lijepu seljanku Doru. Kad je Ivica navršio devetnaestu godinu, k Meceni se doselila Laura, njegova rođakinja, djevojka čudne prošlosti i još čudnije budućnosti. Međutim, Ivica ustanovi da je ona Mecenina ljubavnica pa se i sam s njom splete, zbog čega ga Mecena otjera iz svog dvorca. Ivica se vrati kući gdje ga opet dočeka zavist obitelji susjeda "Kanonika", kojega je sin Miha bogatom ženidbom obogatio. Mecenu je u međuvremenu Laura otrovala i opljačkala, saznavši nakom toga iz jednog pisma da joj je on zapravo otac, a suluda davno obeščašćena Dora - mati. Laura potraži Ivicu i pomogne Jožici da izgradi novu kuću. Seljani su ih ogovarali zbog divljeg braka ali Laura se neće lišiti slobode pa radije pošalje Ivicu natrag da završi školovanje, a sama nastavi živjeti s Mihom, sve dok njegova žena Justa ne preminu u neobjašnjivim okolnostima, uz asistenciju Laure. Ivica spozna da je Laura zločinka i želi se vjenčati s "Kanonikovim" kćerkom Anicom, kojoj nađe službu kod neke gospođe, gdje je i sam radio kao instruktor. Laura u dogovoru sa svojim novim ljubavnikom Ferkonjom udavi i Mihu, pokrade Mihin novac i pobjegne, ali kod podjele plijena ubije i Ferkonju. Hajdučica Laura ipak želi ponovno osvojiti Ivicu, a kad je ovaj odbije ona s razbojnicima provali na njegove svatove i pobije ih redom: Ivičinu majku, oca Jožicu, "Kanonika", otme Anicu te je u šumi unakazi tako da joj odreže grudi. Ivica je preživio pokolj, pa ranjen svjedoči na sudu protiv Laure koju napokon strijeljaju. Iz njezinih grudi ne kanu ni kap krvi. Ivica se počinovniči, postane registratorom, ali ubrzo poludi, zapali sve spise i sam izgori u tom požaru.

Editor
Branka Primorac, Seid Serdarević
Illustrationen
Stanko Abadžić
Titelseite
Vanja Cuculić
Maße
21 x 13 cm
Seitenzahl
455
Verlag
Večernji list, Zagreb, 2004.
 
Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
Sprache: Kroatisch.
ISBN
9-53-716101-3

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić
Jugoslovenska knjiga, 1950.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
7,99
Pet stoljeća hrvatske književnosti # 49 - U registraturi

Pet stoljeća hrvatske književnosti # 49 - U registraturi

Ante Kovačić
Zora, 1962.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
4,99
Tri mušketira 1-2

Tri mušketira 1-2

Alexandre Dumas

Dumasova verzija priče prikazuje avanture d’Artagnana i njegovih prijatelja od 1625 do 1628.

Epoha, 1966.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
Das Buch besteht aus zwei Bänden
9,48
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat

Kreutzerova sonata, Hadži-Murat

Lav Nikolajevič Tolstoj

Kreutzerova sonata spada u ona Tolstojeva djela koja je pisac u mnogome saobrazio svom pogledu na pitanja morala, na bračni moral prije svega.

Civitas, 2004.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
4,98
Deobe

Deobe

Dobrica Ćosić

„Deobe“ ist ein Roman über die tragische Spaltung der Serben in Tschetniks und Partisanen während des Zweiten Weltkriegs. Der mit dem NIN-Preis ausgezeichnete Roman ist Teil einer größeren epischen Trilogie, die von Ćosićs Erfahrungen und historischen Dok

Prosveta, 1963.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
13,74
Stotina godina (antikronika)

Stotina godina (antikronika)

Dario Harjaček

Der Roman „Hundert Jahre“ von Dario Harjaček bietet einen Panoramablick auf Trešnjevka und seine Bewohner im Laufe eines Jahrhunderts voller Veränderungen, Ideologien und menschlicher Schicksale – ein Mosaik von Zagreb, in dem Leben, Kunst und Geschichte

Oceanmore, 2025.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
13,42