U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić

U registraturi je najpoznatiji roman Ante Kovačića. Roman je u nastavcima izlazio tijekom 1888. godine i to u časopisu Vijenac. Prema kritičarima, najznačajniji hrvatski roman 19. st. uz "Seljačku bunu" Augusta Šenoe.

Glavni lik je Ivica Kičmanović, sin seljaka Jožice, veseljaka koga su zbog sviranja u seoskom "orkestru" seljani nazivali "Zgubidanom". Njihov najbliži susjed, zdepasti "Kanonik", imao je kćer Anicu i sinove Peru i Mihu, a kako su Jožičina djeca bila bistrija, razvi se zavist i suparništvo. Ivica odlično završi osnovnu školu i uz pomoć Mecene nastavi se školovati, živeći u kući svoga dobrotvora, kod njegova "kumordinara " Žorža. Mecena je neženja, bogat, maglovite prošlosti: ima na duši živote nekolicine ljudi kojih je smrt posredno skrivio pošto je obeščastio lijepu seljanku Doru. Kad je Ivica navršio devetnaestu godinu, k Meceni se doselila Laura, njegova rođakinja, djevojka čudne prošlosti i još čudnije budućnosti. Međutim, Ivica ustanovi da je ona Mecenina ljubavnica pa se i sam s njom splete, zbog čega ga Mecena otjera iz svog dvorca. Ivica se vrati kući gdje ga opet dočeka zavist obitelji susjeda "Kanonika", kojega je sin Miha bogatom ženidbom obogatio. Mecenu je u međuvremenu Laura otrovala i opljačkala, saznavši nakom toga iz jednog pisma da joj je on zapravo otac, a suluda davno obeščašćena Dora - mati. Laura potraži Ivicu i pomogne Jožici da izgradi novu kuću. Seljani su ih ogovarali zbog divljeg braka ali Laura se neće lišiti slobode pa radije pošalje Ivicu natrag da završi školovanje, a sama nastavi živjeti s Mihom, sve dok njegova žena Justa ne preminu u neobjašnjivim okolnostima, uz asistenciju Laure. Ivica spozna da je Laura zločinka i želi se vjenčati s "Kanonikovim" kćerkom Anicom, kojoj nađe službu kod neke gospođe, gdje je i sam radio kao instruktor. Laura u dogovoru sa svojim novim ljubavnikom Ferkonjom udavi i Mihu, pokrade Mihin novac i pobjegne, ali kod podjele plijena ubije i Ferkonju. Hajdučica Laura ipak želi ponovno osvojiti Ivicu, a kad je ovaj odbije ona s razbojnicima provali na njegove svatove i pobije ih redom: Ivičinu majku, oca Jožicu, "Kanonika", otme Anicu te je u šumi unakazi tako da joj odreže grudi. Ivica je preživio pokolj, pa ranjen svjedoči na sudu protiv Laure koju napokon strijeljaju. Iz njezinih grudi ne kanu ni kap krvi. Ivica se počinovniči, postane registratorom, ali ubrzo poludi, zapali sve spise i sam izgori u tom požaru.

Urednik
Branka Primorac, Seid Serdarević
Ilustracije
Stanko Abadžić
Naslovnica
Vanja Cuculić
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
455
Nakladnik
Večernji list, Zagreb, 2004.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
9-53-716101-3

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić
Mladost, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
2,98
U registraturi

U registraturi

Ante Kovačić
Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
3,98 - 3,99
Noviji pisci hrvatski, knjiga 7: Feljtoni i članci

Noviji pisci hrvatski, knjiga 7: Feljtoni i članci

Ante Kovačić
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,24
Balade Petrice Kerempuha

Balade Petrice Kerempuha

Miroslav Krleža

Balade Petrice Kerempuha zbirka je pjesama Miroslava Krleže, objavljena 1936. godine, u kojoj pjesnik kroz lik narodnog mudraca i satiričara Petrice Kerempuha oslikava tešku povijest hrvatskog naroda, posebice seljaštva.

Zora, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,42
Kći Lotrščaka

Kći Lotrščaka

Marija Jurić Zagorka

Uz ljubavnu priču, koja je okosnica gotovo svih Zagorkinih djela, “Kći Lotrščaka” je roman osobit po tome što obiluje brojnim legendama i pučkim predajama vezanima za Zagreb, utemeljenima na nadnaravnim i vjerskim motivima.

Stvarnost, 1977.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,64
Izabrana djela

Izabrana djela

Jagoda Truhelka, Adela Milčinović
Matica hrvatska, 1997.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,78