
Večernji akt
Priča, usredsređena na briljantnog falsifikatora Mihaila, kritikuje književnost i umetnost našeg vremena. Takođe razmišlja o društvu koje je spremno da prilagodi koordinate istorije svojim potrebama.
Mihovil, student Akademije likovnih umetnosti, živi sa bakom u Medvedgradskoj ulici i poseduje izvanrednu sposobnost da usavršava falsifikate – od novčanica i slika do rukopisa i predmeta. Njegov talenat se otkriva kada u prodavnici plaća falsifikovanom novčanicom, koja prolazi nezapaženo, a njegov prijatelj Zoran i slikar Kolarić prepoznaju genijalnost njegovih kopija, poput savršene replike Stančićeve slike. Mihovilova veština privlači pažnju raznih krugova – od umetničkih do kriminalnih i političkih – što dovodi do niza dramatičnih događaja. Kako radnja odmiče, Mihovilovi falsifikati postaju sve fantastičniji: on kopira pisma Antuna Gustava Matoša, biljke, pa čak i stvarnost, stvarajući alternativne svetove, poput lažnog Zagreba. Njegova sposobnost pokreće moralna pitanja – da li njegov falsifikat menja stvarnost ili je to samo odraz relativnosti istine? Vlasti ga progone, smatrajući ga pretnjom, dok on sam beži od progona transformišući se u starca Bartola Miheteca. Roman kulminira kada Mihovil, u novom identitetu, počinje da piše delo koje počinje istom rečenicom kao i „Večernji akt“, nagoveštavajući cikličnost i samoreferencijalnost.
One copy is available
- Potpis prethodnog vlasnika