Bijela Kuga

Bijela Kuga

Dubravko Habek

U općoj vrevi socijalno-globalizacijskih procesa koji marginaliziraju i depersonaliziraju identitet, Bijela kuga je roman koji će zasigurno intrigirati, provocirati, detektirati i opipavati ono skriveno.

Dubravko Habek, r. 1965. u Bjelovaru, liječnik, specijalist za porodništvo i ginekologiju, primarijus, znanstveni savjetnik, sveučilišni profesor, prvi staž stjecao na ratištima u Domovinskom ratu, trenutno radi na ginekološkoj klinici u zagrebačkoj bolnici na Sv. Duhu, doktorirao je dva puta. Prvi put iz medicine, a drugi put iz povijesti, s tezom o prvoj vojnoj i građanskoj bolnici u Bjelovaru i njenoj ulozi u organizaciji zdravstvene skrbi Varaždinskog generalata. Radeći na drugom doktoratu, dobro je upoznao i povijest primaljske službe u bjelovarskom kraju i samom Bjelovaru u doba razvojačenja Vojne krajine i godinama Prvog svjetskog rata i došao do dragocjene građe, za medicinu, ali i za književnost. Na osnovi te građe, s nesumnjivim darom za pripovijedanje, napisao je vrlo dobar roman o sudbini primalje koja na kraju XIX. st. stiže iz Klagenfurta u zabitno bilogorsko selo Veliku Ciglenicu (koje u mnogočemu podsjeća na Krležin Vučjak), Bijela kuga, i tako se uspješno pridružio nemaloj vrsti liječnika-pisaca, odnosno pisaca-liječnika, kakvi su u svjetskoj književnosti primjerice Conan Doyle, Čehov, Somerset Maugham, Cronin, a u hrvatskoj Demeter, Milivoj Dežman, Feldman, Bartul Matijaca, Drago Štambuk ili Ivo Balenović.

„Razvojačila se Vojna granica“, kaže u proslovu svojoj priči sam autor. „Muževi se vratili iz vojni. Bilogorsko tipično selo toga vremena s jedinim pismenim trojcem: župnik, učitelj i primalja. Postavih u ovome djelu izučenu primalju u središte zbivanja. Od njena dolaska iz monarhističkog uređenoga grada nekadašnjega carstva u selo Varaždinskoga generalata u drugoj polovici XIX. stoljeća prepuštena svojemu umu, rukama i dragome Bogu. I nikome više. Daleko od svoje obitelji i ljubavi. Stalno između života i smrti, umiranja i življenja. U borbi s praznovjerjem, vještičarenjem i bijelom kugom.“

Urednik
Josip Pavičić
Dimenzije
20 x 12 cm
Broj strana
336
Nakladnik
Naklada Pavičić, Zagreb, 2014.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Leglo

Leglo

Suzana Matić
Fraktura, 2022.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
13,99
Veslači u tuđem lijesu i druge pripovijesti

Veslači u tuđem lijesu i druge pripovijesti

Stanislav Marijanović

Zbirka se sastoji od deset pripovijesti. Pripovjetke su u rasponu od svega nekoliko kartica teksta do onih s njih pedesetak.

Sipar, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,98
Bogumil

Bogumil

Jozo Laušić

Proza Joze Laušića, Bogumil, peti je roman zacrtane pentalogije. Četiri su ranije objavljena romana: Kostolomi, Opsada, Klačina i Samostan, pa se lica ovog petog romana već ranije javljaju.

Globus, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,965,57
Sat koji otkucava samo tik

Sat koji otkucava samo tik

Ivan Vidić

Sat koji otkucava samo tik roman je o ljubavi, izdaji, osveti i zločinu. Započevši kao priča o strastvenoj ljubavi i braku sveučilišnog profesora Julija i mlade studentice Lujze, roman suvereno kreće iznenađujućim žanrovskim pravcima.

Hena Com, 2023.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
16,24
Moj kućni mandarin

Moj kućni mandarin

Milorad Stojević
Ceres, 2000.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,50
Čudnovate zgode šegrta Hlapića

Čudnovate zgode šegrta Hlapića

Ivana Brlić-Mažuranić

Čudnovate zgode šegrta Hlapića klasik je hrvatske dječje književnosti koji je prvi put objavljen 1913., a prvo poslijeratno izdanje iz 1952. godine zadržava bogatu pripovjedačku vrijednost izvornika.

Svjetlost, 1952.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,425,57