Der europäische Nihilismus

Heidegger slijedi Nietzscheovu definiciju nihilizma kao "obezvrjeđivanja svih viših vrijednosti", ali ide dublje, tvrdeći da je nihilizam sudbinski proces u povijesti Zapada.

Prema Heideggeru, europski nihilizam nije samo kriza vrijednosti nego simptom zaborava Bitka. Filozofska tradicija, počevši još od Platona, sve više je fokusirana na bića (pojedinačne stvari) umjesto na pitanje samog Bitka (što znači "biti"). Time se gubi temeljno razumijevanje postojanja.

Heidegger smatra da moderni svijet, sa svojom vjerom u tehnologiju, znanost i beskonačni napredak, zapravo ubrzava nihilistički proces. Svijet bez čvrstih temelja vrijednosti vodi u duhovnu prazninu i dominaciju tehničke racionalnosti, gdje čovjek više nije "čuvar Bitka", nego postaje instrument proizvodnje i kontrole.

Rješenje Heidegger ne vidi u jednostavnom povratku starim vrijednostima, nego u novom mišljenju, koje mora ponovno otvoriti pitanje Bitka. Tek iz te duboke promjene mišljenja može nastati istinsko prevladavanje nihilizma.

"Der europäische Nihilismus" duboko je pesimističan, ali i poticajan poziv na radikalno novo promišljanje ljudske sudbine u povijesti.