Egzistencijalizam
Aus der Erfahrung des Denkens
"Iz iskustva mišljenja" zbirka je kratkih filozofskih zapisa, aforizama i meditacija koje Heidegger piše u kasnijoj fazi svoga stvaralaštva. Djelo nije sustavno filozofsko izlaganje nego niz misaonih fragmenata o prirodi mišljenja, jezika i bitka.
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu
Glavno djelo Arnolda Gehlena "Čovjek" središnje je djelo filozofske antropologije od svog objavljivanja 1940. godine.
Der europäische Nihilismus
"Der europäische Nihilismus" zbirka je Heideggerovih predavanja i bilješki iz 1930-ih i 1940-ih, u kojima analizira pojavu i značenje nihilizma u Europi.
Die Technik und die Kehre
Die Technik und die Kehre ist eine 1954 veröffentlichte Essaysammlung, eines von Heideggers Schlüsselwerken zum Problem der Technik. Heidegger analysiert das Wesen der Technik und warnt, dass die moderne Technologie nicht nur eine Reihe von Mitteln ist, s
Hebel der Hausfreund
"Hebel – der Hausfreund" temelji se na predavanju koje je Martin Heidegger održao 1957. godine, u kojem promišlja lik i djelo njemačkog pisca Johanna Petera Hebela.
Hegelova ontologija i teorija povijesnosti
U ovom djelu Marcuse se bavi tumačenjem Hegelove filozofije kroz prizmu ontologije i povijesnosti, nastojeći je povezati s pitanjima koja su bila relevantna za egzistencijalizam i fenomenologiju u međuratnom periodu.
Jastvo i drugi
Leingov kulturni utjecaj, bilo da smo za ili protiv njegove antipsihijatrije, nesporan je. Jastvo i drugi je pronicljiv i potresan napad na bezdušnu znanost, nesvjesnu vlastitog sadizma - to je bogata, sugestivna, argumentirana i humana knjiga.
Jedno ljeto s Pascalom
Compagnon u svakom poglavlju ove knjige analizira život i djelo genijalnoga Pascala, traži smisao njegovih eliptičnih misli i nagovara nas na otkrivanje pisca čuda i milosti čije nam spoznaje pomažu da bolje upoznamo sami sebe.
Kants these über das Sein
Kantova teza o Bitku, predavanje koje je Martin Heidegger održao 1930., usredotočeno je na analizu Kantove tvrdnje da je Bitak zapravo položenje (Setzung) – odnosno čin postavljanja ili afirmiranja kroz sud.
Filozofija
- Analitička filozofija
- Antička filozofija
- Vrste filozofijskih sistema
- Prosvjetiteljstvo
- Njemačka klasična filozofija
- Uvod u filozofiju
- Empirizam
- Etika
- Egzistencijalizam
- Povijest filozofije
- Filozofija povijesti
- Hermeneutika
- Ideologija
- Hrvatska filozofija
- Filozofija umjetnosti
- Logika
- Marksizam
- Srednjevjekovna filozofija
- Moralna filozofija
- Ontologija
- Filozofija znanosti
- Filozofija duha
- Filozofije XIX stoljeća
- Filozofije XX stoljeća
- Filozofski eseji
- Filozofska metodologija
- Fenomenologija
- Politička filozofija
- Praktična filozofija
- Filozofija prava
- Filozofija religije
- Renesansa
- Retorika
- Filozofija jezika
- Spoznajna teorija
- Suvremena filozofijia
- Estetika
- Filozofije istoka
Kategorije
- Alternativa
- Burde
- Stripovi
- Praktična knjiga
- Enciklopedije, rječnici i leksikoni
- Povijest
- Publicistika
- Dječje knjige
- Umjetnost
- Sveučilišni udžbenici
- Književnost
- Zabavne igre
- Monografije
- Zavičajna knjiga
- Prirodne znanosti
- Filozofija
- Religija
- Kolekcionarstvo
- Zbornici i hrestomatije
- Društvene znanosti
- Tehnička knjiga
- Periodika