August Šenoa
August Šenoa (November 14, 1838 – December 13, 1881) was one of the most important Croatian writers of the 19th century and the founder of modern Croatian literature. He was born in Zagreb, educated in Prague, and after returning to his homeland he worked as a journalist, editor, and city notary. His work had a great influence on the cultural life of Croatia at that time.
Šenoa is best known for his historical novels that combine romantic, realistic, and national elements, such as Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke (Beware of the Hands of Senj), Seljačka buna (Peasant Revolt), and Diogenes. In these works, he successfully reconstructed Croatian history and at the same time promoted patriotism, moral values, and social responsibility.
He also wrote short stories, poems, criticism, and feuilletons, and edited the magazine Vijenac, through which he shaped literary and cultural trends. His linguistic contribution is particularly significant – he advocated for the standardization of the Croatian language and its enrichment with literary expression.
He died young, at the age of 43, after falling ill while helping those affected by the great Zagreb flood of 1880. His literary and cultural influence remains a lasting foundation of Croatian literature.
Naslovi u ponudi
Seljačka buna: historička pripovijest XVI. vijeka
Slike i prikazi
Vladimir / Zvonar Tobdžija
Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga VIII.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato, Šenov prvi i najpoznatiji istorijski roman, smatra se prvim modernim romanom hrvatske književnosti. Sam August Šenoa je najčitaniji hrvatski pisac svih vremena.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe napisan 1871. godine. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti šesnaestog stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune).
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato
Prvi hrvatski istorijski roman, priča o zabranjenoj ljubavi zlatarske kćeri i sina plemića na istorijskoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova u šesnaestom veku.
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato
Prvi hrvatski istorijski roman - najzagrebačkija od svih priča. To je priča o zabranjenoj ljubavi zlatarske kćeri i sina plemića na istorijskoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova u šesnaestom veku.
Zlatarovo zlato / Povjestice
„Zlatarevo zlato“ i „Priče“ zastupljene u programu školske lektire, objavljene su u ovoj ediciji opremljenoj opširnim predgovorom Krešimira Nemeca sa dodacima koji dočaravaju atmosferu Šenovog vremena.