Kon-Tiki

Kon-Tiki

Thor Heyerdahl

Kon-Tiki ekspedicija bila je putovanje splavom preko Tihog oceana od Južne Amerike do polinezijskih otoka, a predvodio ju je norveški istraživač i pisac Thor Heyerdahl.

Splav je dobio ime Kon-Tiki po inka bogu Viracochi, za kojeg se tvrdilo da je “Kon-Tiki” stari naziv. Heyerdahlova knjiga o ekspediciji nazvana je “Kon-Tiki ekspedicija: Splavom preko Južnih mora”. Dokumentarni film iz 1950. godine osvojio je Oscara za najbolji dokumentarni film, a 2012. godine snimljen je igrani film koji je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.

Ekspedicija Kon-Tiki financirana je privatnim zajmovima, uz donacije opreme od Američke vojske. Heyerdahl i mali tim otputovali su u Peru, gdje su uz pomoć brodogradilišta koje su osigurale peruanske vlasti, izgradili splav od balzinih trupaca i drugih autohtonih materijala u stilu koji su zabilježili španjolski osvajači. Putovanje je započelo 28. travnja 1947. godine. Heyerdahl i pet suputnika plovili su splavom 101 dan preko 6.900 km (4.300 milja) preko Tihog oceana prije nego što su se sudarili s grebenom kod Raroie u Tuamotusima 7. kolovoza 1947. godine. Posada je uspješno stigla na kopno i svi su se sigurno vratili. Heyerdahl je vjerovao da su ljudi s Južne Amerike mogli doseći Polineziju u prekolumbovsko doba. Njegov cilj u organiziranju ekspedicije Kon-Tiki bio je pokazati da nije bilo tehničkih razloga koji bi ih spriječili da to učine, koristeći samo materijale i tehnologije dostupne ljudima tog vremena. Iako je ekspedicija koristila neku modernu opremu, poput radija, satova, karata, sekstanta i metalnih noževa, Heyerdahl je tvrdio da su to bili sporedni elementi u svrhu dokazivanja da sama splav može obaviti putovanje. Ova ideja dobila je potporu iz statističke analize genetskog dokaza o kontaktu između Južne Amerike i Polinezije. Međutim, Heyerdahlova potpuna hipoteza o južnoameričkom podrijetlu polinezijskih naroda danas se uglavnom odbacuje. Većina arheoloških, jezičnih, kulturnih i genetskih dokaza podržava zapadno podrijetlo Polinezijaca, iz jugoistočne Azije, koristeći sofisticirane tehnologije višetrupnih plovila i navigacijske tehnike tijekom austronezijske ekspanzije. Postoji dokaz o nekom protoku gena s Južne Amerike na Uskršnji otok. 2020. godine neki istraživači objavili su istraživanje.

Titel des Originals
Kon-Tiki ekspedisjonen
Übersetzung
Petar Mardešić
Editor
Stjepan Krešić
Titelseite
Mirko Ostoja
Maße
20 x 15 cm
Seitenzahl
227
Verlag
Novo pokoljenje, Zagreb, 1951.
 
Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
Sprache: Kroatisch.

Im Angebot sind keine Exemplare vorhanden

Das letzte Exemplar wurde kürzlich verkauft.

 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Škola za sjećanje

Škola za sjećanje

Tito Bilopavlović
Znanje, 1984.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
2,46
Osvit

Osvit

Ksaver Šandor Đalski
Mladost, 1972.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
4,993,99
Fiškal / Među žabarima

Fiškal / Među žabarima

Ante Kovačić

„Fiškal“ ist ein Roman von Ante Kovačić, der sich mit den Themen Identität, gesellschaftliche Veränderungen und dem Konflikt zwischen Tradition und Moderne beschäftigt.

Mladost, 1978.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
5,32
Za kralja / Za dom

Za kralja / Za dom

Josip Eugen Tomić
Zora, 1966.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
Das Buch besteht aus zwei Bänden
10,44
Bilo nam je tako lijepo!

Bilo nam je tako lijepo!

Sibila Petlevski

Bilo nam je tako lijepo! apologija je potrage za srećom i potrebe da za njom stalno tragamo, a Viktor Tausk jedna je od onih stvarnih povijesnih osoba koje su imale odvažnosti da se u tu potragu zapute. Nastavak nagrađivanog romana Vrijeme laži.

Fraktura, 2011.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
9,99
Crna kiša nad Hirošimom

Crna kiša nad Hirošimom

Ibuse Masuđi

Crna kiša je roman Masuđa Ibusea, po kojem je 1989. Shōhei Imamura snimio istoimeni film. Priča se bavi posljedicama atomskog bombardiranja Hirošime i njegovim učinkom na preživjelu obitelj.

Narodna knjiga, 1982.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
9,99