Kon-Tiki

Kon-Tiki

Thor Heyerdahl

Kon-Tiki ekspedicija bila je putovanje splavom preko Tihog oceana od Južne Amerike do polinezijskih otoka, a predvodio ju je norveški istraživač i pisac Thor Heyerdahl.

Splav je dobio ime Kon-Tiki po inka bogu Viracochi, za kojeg se tvrdilo da je “Kon-Tiki” stari naziv. Heyerdahlova knjiga o ekspediciji nazvana je “Kon-Tiki ekspedicija: Splavom preko Južnih mora”. Dokumentarni film iz 1950. godine osvojio je Oscara za najbolji dokumentarni film, a 2012. godine snimljen je igrani film koji je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.

Ekspedicija Kon-Tiki financirana je privatnim zajmovima, uz donacije opreme od Američke vojske. Heyerdahl i mali tim otputovali su u Peru, gdje su uz pomoć brodogradilišta koje su osigurale peruanske vlasti, izgradili splav od balzinih trupaca i drugih autohtonih materijala u stilu koji su zabilježili španjolski osvajači. Putovanje je započelo 28. travnja 1947. godine. Heyerdahl i pet suputnika plovili su splavom 101 dan preko 6.900 km (4.300 milja) preko Tihog oceana prije nego što su se sudarili s grebenom kod Raroie u Tuamotusima 7. kolovoza 1947. godine. Posada je uspješno stigla na kopno i svi su se sigurno vratili. Heyerdahl je vjerovao da su ljudi s Južne Amerike mogli doseći Polineziju u prekolumbovsko doba. Njegov cilj u organiziranju ekspedicije Kon-Tiki bio je pokazati da nije bilo tehničkih razloga koji bi ih spriječili da to učine, koristeći samo materijale i tehnologije dostupne ljudima tog vremena. Iako je ekspedicija koristila neku modernu opremu, poput radija, satova, karata, sekstanta i metalnih noževa, Heyerdahl je tvrdio da su to bili sporedni elementi u svrhu dokazivanja da sama splav može obaviti putovanje. Ova ideja dobila je potporu iz statističke analize genetskog dokaza o kontaktu između Južne Amerike i Polinezije. Međutim, Heyerdahlova potpuna hipoteza o južnoameričkom podrijetlu polinezijskih naroda danas se uglavnom odbacuje. Većina arheoloških, jezičnih, kulturnih i genetskih dokaza podržava zapadno podrijetlo Polinezijaca, iz jugoistočne Azije, koristeći sofisticirane tehnologije višetrupnih plovila i navigacijske tehnike tijekom austronezijske ekspanzije. Postoji dokaz o nekom protoku gena s Južne Amerike na Uskršnji otok. 2020. godine neki istraživači objavili su istraživanje.

Naslov originala
Kon-Tiki ekspedisjonen
Prevod
Petar Mardešić
Urednik
Stjepan Krešić
Naslovnica
Mirko Ostoja
Dimenzije
20 x 15 cm
Broj strana
227
Izdavač
Novo pokoljenje, Zagreb, 1951.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Eva Luna

Eva Luna

Isabel Allende

Eva Luna je roman o siromašnoj pripovedačici koja prepliće živote rečima, koji je napisala Izabel Aljende, osnivačica latinoameričkog magičnog realizma. Objavljen nakon uspeha romana „Kuća duhova“, ovaj vihor avanture spaja ljubav, revoluciju i snove.

Znanje, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,36
Pripovetke iz levog i desnog džepa

Pripovetke iz levog i desnog džepa

Karel Čapek

Ove priče se bave različitim temama, iako se većina bavi različitim krivičnim delima, od prevare i gatanja do bračne prevare i ubistva.

Jugoslavijapublik, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,22
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat

Kreutzerova sonata, Hadži-Murat

Lav Nikolajevič Tolstoj

Krojcerova sonata pripada onim Tolstojevim delima koja je pisac u mnogo čemu prilagodio svom pogledu na moralna pitanja, pre svega na bračni moral.

Civitas, 2004.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,98
Usta puna zemlje

Usta puna zemlje

Branimir Šćepanović

Roman „Usta puna zemlje“ (1970), remek-delo srpskog pisca Branimira Šćepanovića, psihološki je dubinski istraživač granica ljudske duše, samoće i egzistencijalne slobode, podsećajući na Kafku i Kamija.

BIGZ, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
3,98
Deobe

Deobe

Dobrica Ćosić

Deobe je roman o tragičnoj podeli Srba na četnike i partizane tokom Drugog svetskog rata. Dobitnik NIN-ove nagrade, deo je šire epske trilogije, inspirisane Ćosićevim iskustvima i istorijskim dokumentima.

Prosveta, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
13,74
Bilješka o piscu: Neljubavni roman

Bilješka o piscu: Neljubavni roman

Julijana Matanović

Bilješka o piscu prvi je bestseler omiljene hrvatske autorke Julijane Matanović. Roman, hit od objavljivanja, podseća nas da se prošlost ne može izbrisati, već samo razumeti.

Mozaik knjiga, 2002.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,36 - 6,38