Spovid općena
Retka knjiga

Spovid općena

Reprint knjige „Spovid općena“ (1496), prve štampane knjige na hrvatskom jeziku i u glagoljici. Veoma retko bibliofilsko izdanje. Reprint glagoljskog teksta u jednoj knjižici, a u drugoj latinski prepis, priredila Anica Nazor.

„Spovid općena“ (1496), prva štampana knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici, značajan je spomenik hrvatske književnosti i štamparstva. Štampana je u senjskoj glagoljskoj štampariji, drugoj takvoj štampariji u Hrvatskoj posle Kosinja, koja je radila od 1494. do 1508. godine. Knjiga je prevod popularnog franjevačkog priručnika Confessionale generale milanskog propovednika Mikelea Karkana, a preveo ju je Jakov Blažiolović, kasnije senjski biskup. Tekst je napisan na čakavskom dijalektu sa elementima staroslovenskog jezika i italijanizama, što pokazuje jezičku raznolikost i trud u oblikovanju hrvatske teološke terminologije. Sadrži 36 listova (71 stranica) i štampana je monohromatski, u crnoj boji, u malom formatu na papiru, bez grafičkih ukrasa, sa tekstom raspoređenim u 25 redova po stranici. Jedini sačuvani primerak čuva se u biblioteci Samostana Svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu. U kolofonu knjige navodi se da ju je štampao Blaž Baromić 25. aprila 1496. godine u Senju.

Opšta ispovest je napisana u kontekstu potrebe za priručnikom koji bi sveštenicima olakšao obavljanje sakramenta ispovesti. Prevod Jakova Blažiolovića zasnovan je na Carcanovom delu, koje je bilo široko korišćeno u Evropi. Knjiga pruža uputstva za ispovednike, spiskove grehova prema Deset zapovesti i Sedam smrtnih grehova, i moralne smernice, odražavajući srednjovekovnu crkvenu praksu. Štampanje je omogućilo širu distribuciju, dajući glagoljici standardizovan tekst za pastirski rad. Značaj knjige leži u njenoj ulozi kao prve neliturgijske inkunabule na hrvatskom jeziku, ističući kulturni i jezički identitet Hrvata.

Senjsku štampariju osnovao je senjski kanonik Blaž Baromić, koji je 1493. godine u Veneciji, u štampariji Andrije Torezanija, stekao znanje o štamparskom zanatu i nadgledao štampanje glagoljskog Baromićevog brevijara. Godine 1494. osnovao je štampariju u Senju, pored zvonika senjske katedrale, u kući arhiđakona Silvestra Bedričića, vlasnika štamparije. Štamparija je koristila glagoljska slova doneta iz Venecije, a Baromić je dizajnirao grafički inventar, uključujući jedinstvene znakove za poluslova, što je omogućavalo fleksibilne kombinacije grupa slova – inovaciju u evropskoj štampi tog vremena. Štamparija je proizvela sedam dela od 1494. do 1508. godine, uključujući Senjski glagoljski misal (1494), Opštu ispovest (1496), Tranzit Svetog Jeronima (1508), Čuda Presvete Bogorodice (1507), Plebanski red (1507), Učitelja dobrih mrtvih sa obredom (1507) i Velikoposnu knjigu (1508). Liturgijske knjige su štampane u dve boje (crnoj i crvenoj), dok su neliturgijske knjige, poput Opšte ispovesti, štampane u jednoj boji. Štamparija je radila uz dozvolu senjskog biskupa Filipa, dobijenu od pape Inokentija IV 1248. godine, koja je omogućavala glagoljsku liturgiju. Tiraž knjiga nije poznat, ali su primerci izuzetno retki, često sačuvani u samo jednom primerku.

Senjska štamparija bila je ključna za očuvanje glagoljske tradicije i širenje hrvatskog jezika u štampanom obliku. Opšta poslanica predstavlja most između srednjovekovne verske prakse i ranog štamparstva, a njen reprint iz 1978. godine (faksimilno izdanje i latinski prepis Anice Nazor) omogućio je dalja istraživanja. Delo i štamparija svedoče o tehničkoj i kulturnoj sofisticiranosti hrvatskih glagoljskih pisaca krajem 15. veka.

Urednik
Anica Nazor, Branko Fučić
Dimenzije
14 x 10 cm
Ukupan broj strana
172
Izdavač
Senjsko muzejsko društvo, Senj, 1978.
 
Tiraž: 1.000 primeraka
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Knjiga se sastoji od dva toma.

Jedan višetomni primerak je u ponudi.

Dodato u korpu!

Spovid općena
Prvi tom
Broj strana: 99
Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Spovid općena
Drugi tom
Broj strana: 73
Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Iza vrata

Iza vrata

Zvonimir Mikulić-Đono

Roman Iza vrata Zvonimira Mikulića-Đone je prvi roman ljubuškog pisca, rođenog u Mostaru 1961. godine. Radnja prati složene ljudske sudbine isprepletene kroz emotivne i životne priče, smeštene u hercegovački kontekst.

Vlastita naklada, 2014.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,46
Noć kad su umirale ruže

Noć kad su umirale ruže

Zvonimir Maycug
Kino klub Interfilm video 2000, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,28
Ništa osobito

Ništa osobito

Vedran Bokor

Zbirku „Ništa posebno” autor opisuje kao „amalgam svega i svačega” u kojoj se mogu pronaći metaforička poezija, ljubavne teme, parodije, humor i sarkazam.

Pučko otvoreno učilište, 2022.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,76
Pet stoljeća hrvatske književnosti #14: Ivan Bunić Vučić

Pet stoljeća hrvatske književnosti #14: Ivan Bunić Vučić

Franjo Švelec

Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je izdavački projekat u povijesti hrvatske književnosti.

Zora, Matica hrvatska, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,98
Ljubav u kasabi

Ljubav u kasabi

Ivo Andrić

U priči „Ljubav u gradu“ (1926), Andrić ispreda priču o dvoje mladih ljudi čija je ljubav bila poput reke koja teče ispod leda – snažna, ali zarobljena, u gradu gde se snovi razbijaju o kamen tradicije.

Nolit, 1966.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
2,74 - 2,86
Mreže

Mreže

Koš Erih
Svjetlost, 1968.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
3,50