Biblioteka Jutarnjeg lista - Najveća djela
Ana Karenjina
The novel that Dostoevsky considered flawless and Faulkner called the best novel ever written, is Leo Tolstoy's monumental work that provides a comprehensive account of nineteenth-century Russian society.
Božanstvena komedija
Epski spjev koji je napisao Dante između 1304. i 1321., najpoznatije njegovo djelo. Smatra se centralnim epskim spjevom talijanske književnosti, posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka i prvim velikim djelom koje nagovješćuje renesansu.
Braća Karamazovi
Braća Karamazovi posljednji je roman ruskoga genija Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga, koji je dovršio nepuna tri mjeseca prije smrti.
Canterburyjske priče
Zbirka priča Geoffreya Chaucera, većinom u stihovima, napisana na srednjoengleskom jeziku između 1387. i 1400. Spada među temeljna djela engleske književnosti. Nastala je dijelom po uzoru na Decameron Giovannija Boccaccia.
Eneida
Eneida je rimski ep napisan između 29. i 19. pr. Kr., koji slavi porijeklo Rima kroz pustolovine trojanskog junaka Eneje. Podijeljen u 12 knjiga, ep prati Eneju, Trojanca koji nakon pada Troje, po volji sudbine, kreće na put da osnuje novu domovinu.
Faust
Johann Wolfgang von Goethe's "Faust" is one of the most important works of world literature. This monumental two-part philosophical and poetic poem explores profound questions of human existence, morality, knowledge, happiness, and destiny.
Germinal
Roman koji predstavlja vrhunac književnog stvaranja jednog od najznačajnijih predstavnika naturalizma u književnosti.
Grčke tragedije: Okovani Prometej, Kralj Edip, Antigona, Medeja i Elektra
Izdanje grčkih tragedija u prijevodu Kolomana Raca donosi pet klasičnih djela antičke književnosti – Okovani Prometej, Kralj Edip, Antigona, Medeja i Elektra – u suvremenom, ali vjernom prijevodu koji čuva poetsku snagu izvornika.
Izabrane komedije: Tartuffe / Mizantrop
Tartuffe je Molièreova tipična plautovska komedija, napisana 1664. godine, kada je i prvi put prikazana. Mizantrop ili razdražljivi ljubavnik je komedija ponašanja, prvi put izvedena 4. lipnja 1666. u Théâtre du Palais-Royal u Parizu.
Jadnici
Epska priča o iskupljenju, žrtvi i nadi, s naglaskom na moralnu borbu pojedinca u nemilosrdnom društvu. Hugoova sposobnost da spoji filozofsku dubinu s napetom radnjom čini djelo bezvremenskim, a njegova poruka o pravdi i čovječnosti i danas rezonira.