Nunamiuti: među eskimima na Aljaski
Nunamiuti – Eskimi (labradorski algonkinski: oni koji jedu sirovo meso ili, prema novijim tumačenjima, oni koji pletu krplje; sami sebe nazivaju Inuit: ljudi, jednina Inuk), stanovništvo arktičkoga područja.
Žive na velikom prostranstvu od Grenlanda i Labradora na istoku do Beringova mora i sibirskih obala na zapadu te na nekim arktičkim otocima (otok Victoria, Baffinov otok). Prije su prebivali u unutrašnjosti Sjeverne Amerike, ali su ih Indijanci (Atapaski) potisnuli na sjever. Eskimi su mongoloidi, žutosmeđe puti, niska rasta. Govore jezicima eskimske grane eskimsko-aleutskih jezika.
Tradicionalno, obalni su Eskimi bili ribari i lovci na tuljane, morževe, kitove, a u unutrašnjosti lovci na sjeverne jelene, sjeverne medvjede i mošusno govedo. Potkraj XIX. st. počeli su na Aljasci, a od 1930. i u Kanadi, uzgajati sobove. Njihova krznena odjeća i sveukupna oprema (harpun, pseća zaprega, kajak, vjetrovka s kukuljicom – anorak, koliba od ledenih blokova – iglu i dr.) izvrsno su prilagođeni polarnomu području. Likovna umjetnost pretežito je minijaturna (uresi od morževe kosti); na Aljasci i Grenlandu razvijeno je rezbarstvo u drvu i kosti, a danas u Kanadi i kiparstvo u kamenu.
Žive u rodbinskim skupinama. Glavna je osoba u zajednici šaman, kojega smatraju posrednikom između svijeta duhova, prirode i ljudi. Eskimi imaju mnogobrojne mitove; vjeruju u zagrobni život i podzemni svijet. Unatoč današnjemu preuzimanju modernih civilizacijskih stečevina, približno 150 000 Eskima nastoji sačuvati svoj etnički identitet.
One copy is available
- Blago oštećenje ovitka
