Glasoviti govori

‘Govorništvo je alat demokracije. Demokracija ne može biti bez govorništva, ali i obrnuto – demokracija pogoduje razvoju govorništva. Želi li tko ukinuti demokraciju, najprije mora utišati govor”, ističe u predgovoru knjizi prof. dr. Ivo Škarić.

Pred nama je 130 probranih svjetskih govora, izrečenih u vremenskom rasponu duljem od 3000 godina, od Mojsijevih Deset zapovijedi Božjih do govora domaćih i stranih suvremenika. Svi su govori po nečemu upamćeni kao veliki: po tome što su iznijeli nove misli, što su pokrenuli duhove, što su oslikali stanje, što su potaknuli i oblikovali povijest ili što su sami po sebi bili veliki događaji. Svi su ti govori, različitih opsega, ispunili 404 stranice knjige, što je iznimno velika zbirka, kakve dosad nismo imali. Ona će primjerima svjetskih govora podsjetiti što je pravo govorništvo, koja mu je uloga i kakvo može biti njegovo djelovanje.

U knjizi su predstavljeni gotovo svi govornici koji su ostavili trag u našoj civilizaciji. Ima među njima i zlih govornika i njihove zle retorike, ali ona se, nažalost, najčešće prepozna tek po strašnim posljedicama. Tridesetak uvrštenih govora izrekli su hrvatski govornici, a preostali su govori prevedeni s mnogih jezika: arapskoga, engleskoga, češkoga, francuskoga, grčkoga, hebrejskoga, latinskoga, njemačkoga, ruskoga, slovenskoga, srpskoga, španjolskoga, talijanskoga…

Od mnogih kriterija po kojima se mogu razvrstati govori – po temama, po stilu preme auditoriju i sl. – izabran je kronološki. Govori se nižu prema nadnevcima kad su izrečeni, a svaki je govor popraćen kratkom uvodnom bilješkom koja sadržava osnovne biografske podatke o govorniku te podatke o tome gdje, kada i kojom prigodom je govor izrečen. Snalaženje u knjizi olakšava abecedno kazalo imena govornika. Antologija će popuniti nemalu prazninu na području govorništva – tog važnog segmenta hrvatske i svjetske kulture.