Kronika

Kronika

Komes Marcelin

Komes Marcelin je bio kroničar Istočnog Rimskog Carstva. Rodom Ilirac, veći dio života proveo je na carigradskom dvoru. Njegovo jedino preživjelo djelo, Kronika, usredotočuje se na Istočno Rimsko Carstvo.

Podatke o Marcelinovu spisateljstvu zahvaljujemo u prvome redu Kasiodoru koji ga spominje kao autora kršćanske kronike {Inst. 1.17.2) i, kako se čini, još dva spisa, "O značajkama razdoblja i položajima mjesta' {Inst. 1.17.1) te "O gradu Konstantinopolu i gradu Jeruzalemu" {Inst. 1.25.1). Nažalost, ništa osim "Kronike" nije se sačuvalo.

Počinjući pisati svoje kroničarske djelo, Marcelin je pred očima imao dva velika uzora, Euzebija iz Cezareje i Jeronima Stridonjanina. O tome svjedoče i sam kroničar u predgovoru Kronici {Praefatio) i Kasiodor {Inst. 1.17=2). Izravno se nadovezujući na njihove kroničarske zasade i kronološki ih nastavljajući, premda ne i opsegom, Marcelin je prvu inačicu "Kronike" dovršio godine 518. (nedugo nakon smrti cara Anastazija I. koji je umro je 9. srpnja 518), prateći poglavito događaje u istočnome dijelu Carstva, što je sam istaknuo kao temeljnu nakanu {Praefatio).

Poticaj sastavljanju "Kronike" vjerojatno mu je dala činjenica što na Istoku nije bilo Jeronimova nastavka, a i njegovi zapadni nastavljači, Prosper Tiron i Hidacije, uspjeli su svoje kronike dovesti samo do druge polovice petog stoljeća (do 455, odnosno 468. godine). Ovo je ostavljalo popriličnu kronološku prazninu, bez obzira na mogućnost da su ih u rukopisima nastavili njihovi prepisivači. Otuda je sasvim razumljiva omiljenost Marcelinove "Kronike" koja je za posljedicu imala kako Kasiodorovu preporuku (on je po važnosti smješta odmah iza Euzebijeve i Jeronimove kronike), tako i dopunu samoga autora (do 534), kao i kasniji nastavak nepoznatoga spisatelja (sačuvan za razdoblje do 548)...

Naslov izvornika
Chronicon
Prijevod
Bruna Kuntić-Makvić
Urednik
Hrvoje Gračanin
Dimenzije
21 x 12 cm
Nakladnik
Antibarbarus, Zagreb, 2006.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
9-53-249001-9

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Komes Marcelin i svijet ranog Bizanta

Komes Marcelin i svijet ranog Bizanta

Gračanin
Hrvoje Gračanin

Marcelin, poznatiji pod dometkom Komes (oznaka višega dvorskoga dostojanstva), bivši službenik i pouzdanik istočnorimskoga cara Justinijana I., autor je kronike usredotočene na povijest Istočnoga Rimskog Carstva od 379. do 534.godine.

Jesenski i Turk, 2018.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,99
Najveće kulture svijeta 7: Bizant

Najveće kulture svijeta 7: Bizant

Ania Skliar

Najveće kulture svijeta kolekcija je osam knjiga koje govore o velikim svjetskim civilizacijama. Knjige su po prvi puta izdane u Hrvatskoj 2005. godine u Rijeci od izdavača Extrade d.o.o., ali je i svih osam knjiga izdano i posebno za Večernji list.

Extrade, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
32,14 (komplet)
Istorija Vizantije

Istorija Vizantije

Ostrogorski
Georgije Ostrogorski

Monumentalna studija Georgija Ostrogorskog o povijesti Bizanta. Ovo izdanje Istorije Vizantije predstavlja fototipiju knjige koju je Ostrogorski objavio 1959. godine. Izvorno je knjiga objavljena 1940. na njemačkom, a 1947. na srpskom jeziku.

Prosveta, 1969.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
13,62 - 13,64
Vizantijska kultura

Vizantijska kultura

Jaroslav Bidlo
Hrvatski štamparski zavod d.d., 1924.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,99
Vizantijska civilizacija

Vizantijska civilizacija

Louis Bréhier
Nolit, 1976.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
16,5812,43
Povijest Bizanta 324.-1453.

Povijest Bizanta 324.-1453.

Ostrogorski
Georgije Ostrogorski

Ovo djelo, napisano 1940. postalo je svjetski referentna knjiga za bizantsku povijest. Hrvatsko izdanje prijevod je njemačkog izvornika iz 1965.

Golden marketing, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
27,86