Pesme, putopisi, eseji

Pesme, putopisi, eseji

Miloš Crnjanski

Crnjanski koji piše pesme u uniformi ratnika, još uvek je gnevan borac što pljuje na zastave i psuje pod vešalima. Otrovni podanik kolone literata koji su, prezrevši rat, omrznuli život. Buntovnik će ubrzo pronaći svog dvojnika - mirnog čoveka sa Sumatre.

Miloš Crnjanski rođen je 26. oktobra 1893. godine u Čongradu (mala varošica u Mađarskoj, "činovnički Sibir" za nepodobne srpske činovnike onog vremena), od oca Tome i majke Marije, rođene Vujić. Mala porodica Crnjanski živela je u bedi. "Majka me je prepovijala", zapisaće mnogo kasnije Crnjanski, "u koritu za mešanje hleba." Porodica će se ubrzo, 1896, preseliti u Temišvar, gde mladi Crnjanski uči osnovnu školu i gimnaziju, a 1905. postaje đak Pijarističkog liceja.

U Temišvaru će mladi školarac igrati fudbal, gimnasticirati, ali i slikati i napisati svoje prve stihove, pa i pesmu "Sudbu", koju će objaviti u somborskom listu Golub, 1908. godine.

Pisanje ga zaokuplja — okušava se i u drami i u romanu, a kao pesnik predstaviće se i u "Bosankoj vili", 1912, pesmom do koje će veoma držati — "U početku beše sjaj". Iste godine na Rijeci upisuje Eksportnu akademiju, a već iduće, 1913, i filozofiju u Beču.

U Beču ga zatiče i Prvi svetski rat, gde je mobilisan u austrougrsku vojsku. Ratuje u Galiciji i Italiji, zamalo ne izgubivši glavu. Posle rata, 1918, dolazi u Beograd, gde upisuje studije književnosti i uređuje list "Dan". Objavljuje prve knjige — zaredom: dramu Maska (1918), Liriku Itake (1919), Priče o muškom (1920) i Dnevnik o Čarnojeviću (1921).

Na kratko putuje u Pariz i Italiju, a po povratku, 1921, ženi se Vidom Ružić, koja će mu ostati doživotna supruga, "deleći s njim radosti njegove slave i gorčine njegovog stradanja", kako će pred smrt u svome testamentu zapisati g-đa Crnjanski. Sa radom počinje kao nastavnik u Pančevačkoj gimnaziji, a posle stečene diplome na Filozofskom fakultetu (1922) postaje profesor IV beogradske gimnazije. Bavi se angažovano i novinarstvom — u "Vremenu", "Politici", "Našim krilima", "Jadranskoj straži".

Postaje i ataše za štampu u Berlinu (1928/9). Ali ne zapostavlja pisanje. Roman Seobe, koji je nobjavljivao u Srpskom književnom glasniku (1927), dve godine kasnije objavljuje i kao knjigu, za koju će dobiti i nagradu Srpske akademije nauka (1930). Ređaju se knjige: Ljubav u Toskani, Sabrana dela, u dva toma, Knjiga o Nemačkoj, Sveti Sava.

Godine 1934. i 35. posvetiće svom nedeljniku "Ideje", kojim će izazvati burne književne i političke polemike onoga vremena.

Ući će i u diplomatsku službu Kraljevine Jugoslavaije — u Nemačkoj (1935/38) i u Italiji (1939/41). Po izbijanju rata evakuisan je iz Rima, preko Madrida, za Lisabon, odakle odlazi u London, gde će neko vreme biti i savetnik za štampu u jugoslovesnkoj emigrantskoj vladi. U Londonu ostaje i posle rata, sve do 1965. godine kada se vraća u Beograd.

Iako će mu emigrantske godine biti mukotrpne, biće one stvaralčki bogate. Napisaće tamo veliki Roman o Londonu i svoje najznačajnije delo – Drugu knjigu Seoba. Kao i svoj Lament nad Beogradom (1956), ali koji će najpre objaviti u Johanesburgu (1962). Ali pre samog autora, u zemlji će se pojaviti više njegovih knjiga: Seobe, Dnevnik o Čarnojeviću, dramu Konak (koja će se 1958/59. izvoditi u Narodnom poozorištu u Beogradu), Itaka i komentari, Druga knjiga Seoba... a nedugo po povratku i Sabrana dela u 10 tomova (1966), u okviru kojih prvi put i Kod Hiperborejaca. Počinje da objavljuje delove svojih memoara Embahada u kojima će za sebe reći da je bio "mala igračka sudbine".

Početak osme decenije obeležiće njegovi novi romani Kap španske krvi (1970) i Roman o Londonu (1971), za koji će dobiti i NIN-ovu nagradu i Nagradu za najčitaniju knjigu godine. Poslednje godine života posvećuje Knjizi o Mikelanđelu, kojim se, u stvari, bavio celog svog života. Napunivši 30. oktobra 1977. osamdeset i četiri godine, umire mesec dana kasnije, 30. novembra, pošto je prestao da uzima hranu i lekove. Tek posthumno objaviće se njegove velike knjige Knjiga o Mikelanđelu (1981) i Embahade (1985). Ali u rukopisnoj zaostavštini ima još neobjavljenih stranica najvećeg srpskog pisca — sve one naći će se jednog dana u DELIMA MILOŠA CRNJANSKOG u izdanju zadužbine Miloša Crnjanskog.

Urednik
Petar Džadžić
Naslovnica
Čedomir Cvetković
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
401
Nakladnik
Naprijed, Zagreb, 1967.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Dva primjerka su u ponudi

Primjerak broj 1

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
  • Žig knjižnice
Dodano u košaricu!

Primjerak broj 2

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Požutjeli listovi
  • Žig knjižnice
Snižena cijena: 8,455,91
Popust od 30% vrijedi do 17.05.2025. 23:59
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Djela #13: Po Rusiji

Djela #13: Po Rusiji

Maksim Gorki

​"Po Rusiji" zbirka je pripovijedaka Maksima Gorkog, objavljena između 1911. i 1917. godine. Ova zbirka sadrži priče koje oslikavaju život i duh ruskog naroda tijekom previranja početkom 20. stoljeća.

Kultura, 1949.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Rozalindin spol: eseji

Rozalindin spol: eseji

Jan Kott

“Rozalindin spol” (1992.) je knjiga eseja poljskoga kazališnog kritičara Jana Kotta, njegovo zrelo ostvarenje napisano nakon umirovljenja na newyorškom sveučilištu i povratka u rodnu Poljsku.

Znanje, 1997.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,74
Dnevnik nevidljivoga

Dnevnik nevidljivoga

Helena Sablić Tomić, Davor Šarić

Književna znanstvenica, sveučilišna profesorica, vrsna kričarka Helena Sablić Tomić i snimatelj, producent, a nadasve sjajan fotograf Davor Šarić, autori su posve neobične knjige "Dnevnik nevidljivoga".

Naklada Ljevak, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,52
Pretapanja: Pannonius-Vrančić

Pretapanja: Pannonius-Vrančić

Helena Sablić Tomić

Knjiga istražuje kako se različite kulture i tradicije prepliću i utječu jedna na drugu kroz povijest. Također, knjiga se dotiče tema identiteta, migracija i transformacija društava.

Oksimoron, 2010.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,62
Odvažnost izricanja : fenomenologija životnih formi

Odvažnost izricanja : fenomenologija životnih formi

Kasim Prohić
Razlog, 1970.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,35
Ljudska komedija 13 - Filozofske studije: Isus Krist u Flandriji / Prognanici / Majstor Cornelius / Crvena krčma / Mobilizirani vojnik / Drama na morskoj obali / Prokleto dijete / Massimilla Doni / Gambara / O Katarini Medici

Ljudska komedija 13 - Filozofske studije: Isus Krist u Flandriji / Prognanici / Majstor Cornelius / Crvena krčma / Mobilizirani vojnik / Drama na morskoj obali / Prokleto dijete / Massimilla Doni / Gambara / O Katarini Medici

Honore de Balzac

Trinaesta knjiga Odabranih djela Honore de Balzaca.

Otokar Keršovani, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,32