O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture

O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture

Philippe Boudon

Philippe Boudon, arhitekt i teoretičar arhitekture, začetnik je znanstvene discipline nazvane arhitekturologija, koje je cilj razumijevanje arhitekture sa stanovišta mjerila i proporcije.

Pitanje što ga je postavio na samom početku svojih istraživanja, započetih ranih 70-ih godina, glasi: «Kako arhitekt određuje mjerilo prostora?» Odgovor koji slijedi rezultat je nekoliko desetljeća dugog istraživanja, dijelovi kojega su sabrani u ponovljenom izdanju knjige O arhitektonskom prostoru. Esej o epistemologiji arhitekture koju donosimo u hrvatskom prijevodu.

Kao gostujući profesor, Philippe Boudon predavao je na Sveučilištu u Gentu, na Sveučilištu Harvard i Architectural Association u Londonu. Za svoja istraživanja i objavljene radove nagrađen je 1986. godine s Grand Prix de la Critique Architecturale. Jedan je od osnivača časopisa Architecture-Mouvement-Continuité (AMC, izlazi od 1967.). Objavio je brojne članke na temu arhitekturologije, epistemologije arhitekture, koncepata arhitektonskog prostora. Najpoznatije djelo mu je Pessac de Le Corbusier (Dunod, Pariz, [1969.] 1984.).

Prijevod
Milena Bekić Milinović
Urednik
Sandra Križić-Roban
Naslovnica
Igor Kuduz
Dimenzije
23,5 x 18,5 cm
Broj strana
159
Nakladnik
Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53610-660-8

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Muzeji svijeta: Louvre – Pariz

Muzeji svijeta: Louvre – Pariz

Kroz bogate ilustracije i informativne tekstove, čitatelji će otkriti remek-djela umjetnosti koja se nalaze u ovom prestižnom muzeju.

Mladost, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,46 - 10,62
Kodovi identiteta

Kodovi identiteta

Diskurs Leonide Kovač je eksplicitan i direktan, gotovo tjelesan. On ispunjava i remeti prostor. Njena teorija oponaša rad performativa, djelatna je. Odigrava se u jednom trenutku i na jednom mjestu izgovaranja/izricanja.

Meandar, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,74
Filozofija povijesti umjetnosti

Filozofija povijesti umjetnosti

Arnold Hauser

Hauserova Filozofija povijesti umjetnosti upotpunjuje u teoretskom smislu njegovu Socijalnu historiju umjetnosti i književnosti. Ona je u stvari njena metodologija.

Matica hrvatska, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,32
Škola crtanog filma

Škola crtanog filma

Borivoj Dovniković-Bordo

Škola crtanog filma Borivoja Dovnikovića-Borde klasični je priručnik za animaciju, temeljno djelo hrvatske i svjetske kinematografije, prevedeno na više jezika i korišteno kao udžbenik, primjerice na Filmskoj akademiji u Pragu od 1985.

Filmoteka 16, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,56
Leksikon vizantijskih filosofa

Leksikon vizantijskih filosofa

Vera Janićijević
Alma, 2011.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
7,99
Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzej u Sao Paulu poznat je kao najveći i najznačajniji muzej zapadne umjetnosti u latinskoj Americi.

Mladost, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
10,72