Pijesak Orijenta
Memoar Pijesak Orijenta (1949.), dio autobiografskog djela britanskog diplomate, vojnika i pisca Fitzroya Macleana (1911.–1996.), opisuje njegove avanture u diplomatskoj službi i Drugom svjetskom ratu.
Podijeljena u tri dijela, knjiga se fokusira na "istočne pristupe" – putovanja po zabranjenim zonama SSSR-a, Irana i Afrike, te misiju u Jugoslaviji. Maclean, inspiracija za Jamesa Bonda, piše živopisno, s humorom i ironijom, slaveći avanturu i geopolitičke intrige.
Prvi dio vodi u Moskvu 1937., gdje Maclean, mladi diplomat, promatra staljinističke čistke i glad u Ukrajini. Nezadovoljan diplomatskim životom, pod krinkom novinara putuje po Srednjoj Aziji: posjećuje Samarkand, Buharu i Kašgar, riskirajući hapšenje od NKVD-a. Susreće nomadske plemena, opisuje egzotične bazeare i sukobe između marksizma i islama, naglašavajući kontrast između sovjetske propagande i siromaštva. Ovi "zabranjeni" putovanja simboliziraju njegovu žeđu za slobodom i kritiku totalitarizma.
Drugi dio prelazi u rat: 1941. Maclean stupa u vojsku i pridružuje se SAS-u (Special Air Service) u Sjevernoj Africi. Kao komandir, vodi desantne napade na Rommelove linije – uništavaju zrakoplovstva u Benghaziju i Tobruku, jureći kroz pustinju s minimalnom opremom. Opisuje napete noćne misije, gubitke i camaraderie, ismijavajući birokraciju. Zatim slijedi misija u Iranu 1943.: s grupom časnika, organizira okupaciju Teherana protiv pro-nacistih snaga, susrećući šaha i britanske saveznike, te riskirajući atentate.
Treći dio, najpoznatiji, bavi se Jugoslavijom: kao šef britanske misije, Maclean 1943.–1944. skoči s padobranom na Durmitor, pridružujući se Titovim partizanima. Živi u špiljama, bori se protiv Četnika i Nijemaca, organizirajući zračne opskrbe. Opisuje Tita kao karizmatičnog lidera, ali i brutalnost rata – masakri, glad i ideološke sukobe. Njegova uloga bila je ključna za savezničku podršku partizanima, mijenjajući tok rata na Balkanu.
Jedan primjerak je u ponudi
