Hrvatski karusel

Stipe Šuvar (1936.–2004.), dugogodišnji sociolog, političar i bivši visoki funkcioner SKJ-a, u knjizi "Hrvatski karusel: prilozi političkoj sociologiji hrvatskog društva" (prvo izdanje 2003., drugo prošireno 2004.) okuplja izbor svojih tekstova – rasprava, komentara, intervjua i analiza – pisanih u razdoblju od početka 1990-ih do 2003. godine. To je njegov posljednji veliki publicistički rad, nastao u vrijeme kada je već bio marginaliziran u hrvatskoj javnosti zbog svojih ljevičarskih i jugoslavenskih uvjerenja.

Naslov "karusel" metaforički opisuje vrtoglavi, besmisleni krug hrvatske politike i društva nakon raspada Jugoslavije: od euforije nacionalnog osamostaljenja, preko rata i etničkih sukoba, do tranzicije u kapitalizam praćene korupcijom, privatizacijskim pljačkama i društvenim raslojavanjem. Šuvar piše o tome kako je nacionalizam postao dominantna ideologija, kako su se elite obogatile na račun većine, kako je došlo do masovnog iseljavanja Srba (koje naziva etničkim čišćenjem), o "čišćenju" jezika i kulture od "srbo-komunističkih" elemenata, o propasti socijalističkog nasljeđa i o tome kako je nova vlast nastavila autoritarne prakse pod drugim imenom.

Knjiga je podijeljena u 11 tematskih cjelina koje pokrivaju ključne probleme: od srpskog pitanja u Hrvatskoj, preko uloge Katoličke crkve i nacionalističke elite, do kritike HDZ-ovog režima, medijske manipulacije, ekonomskog razaranja i perspektiva ljevice. Posebno je snažan dio o demografskim promjenama i nestanku Srba iz Hrvatske – Šuvar koristi popise stanovništva i povijesne podatke da pokaže kontinuitet i dramatičan pad broja Srba, optužujući politiku za sustavno iseljavanje i protjerivanje.

Stil je oštar, polemičan, često sarkastičan – Šuvar ne štedi nikoga: ni Tuđmanov režim, ni oporbu, ni crkvu, ni međunarodnu zajednicu. Piše iz pozicije dosljednog ljevičara i jugoslavena koji vidi u raspadu Jugoslavije tragediju, a u hrvatskoj tranziciji prvenstveno klasnu pljačku i nacionalističku histeriju. Knjiga je izazvala kontroverze – za neke je bila "izdajnička" i "jugonostalgična", za druge hrabar glas protiv mainstreama.

I danas se čita kao važan dokument kritičke sociologije 1990-ih i ranih 2000-ih: pokazuje kako su se stare strukture moći preoblikovale u nove, kako je nacionalizam poslužio kao dimna zavjesa za ekonomsku pljačku, i zašto je Hrvatska, unatoč neovisnosti, ostala zarobljena u krugu korupcije, nejednakosti i identitetskih sukoba. To je posljednji veliki Šuvarov doprinos – oporuka "posljednjeg hrvatskog Jugoslavena" koji je upozoravao na cijenu koju društvo plaća za nacionalistički "karusel".