
Slavonija – povijesne rasprave i crtice, knjiga I.
Slavonija – povijesne rasprave i crtice, knjiga I. (1936.) zbirka je 39 kraćih studija, rasprava i crtica o povijesti Slavonije. Prva od planiranih knjiga plod višedesetljetnog autorovog istraživanja regionalne prošlosti.
Rudolf Horvat (1873.–1947.), plodni hrvatski povjesničar, publicist i političar, objavio je 1936. godine u vlastitoj nakladi prvu knjigu serije Slavonija – povijesne rasprave, crtice i bilješke. Knjiga sadrži predgovor te 39 samostalnih rasprava i crtica, ilustriranih s 33 fotografije i reprodukcije na umetnutim tablama.
Djelo predstavlja plod dugogodišnjeg autorovog sustavnog bavljenja slavonskom poviješću (Horvat je radio i u Osijeku te je dobro poznavao regiju). Slično njegovim ranijim regionalnim monografijama (Hrvatska Podravina 1933., kasnije Lika i Krbava), i ova je knjiga zbirka kraćih, preglednih i popularno-znanstvenih radova namijenjenih široj publici, a ne dubokim arhivskim monografijama. Horvat u njoj obrađuje različite teme: naselja, događaje, ličnosti, borbu protiv Turaka, crkvenu povijest, gospodarske prilike, narodni život i važne slavonske gradove i utvrde.
Stil je tipično horvatovski — jasan, narativan, domoljubno obojen i pristupačan. Autor često koristi izvorne dokumente, ali ih interpretira kroz prizmu hrvatskog nacionalnog interesa. Knjiga nije sustavna sinteza povijesti Slavonije (takva sinteza još ni danas ne postoji u potpunosti), već mozaik pojedinačnih slika i studija koji pokrivaju različita razdoblja, od srednjeg vijeka preko turskih ratova do novijeg doba.
Horvat je planirao pet knjiga ove serije, ali je dovršio samo prvu. Tek 1994. godine (naklada Privlačica, Vinkovci) objavljen je pretisak prve knjige zajedno s drugom knjigom (Slavonija I i II), koja je priređena posthumno iz Horvatovih rukopisa i ostavštine. Ostale tri knjige (III–V) nisu nikad izašle.
Djelo se uklapa u njegov širi opus regionalnih povijesti kojima je želio popularizirati hrvatsku prošlost i jačati nacionalni identitet u vrijeme kada je Slavonija bila dio Kraljevine Jugoslavije. Kao i ostala Horvatova djela iz tog razdoblja, i ova je pisana u uvjetima financijske oskudice i bez veće institucionalne podrške.
Jedan primjerak je u ponudi





