Građa za povijest književnosti hrvatske, knjiga X

Građa za povijest književnosti hrvatske, knjiga X, znanstveni je zbornik koji je izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Knjiga predstavlja dio dugogodišnjeg akademskog projekta prikupljanja, objavljivanja i tumačenja izvora važnih za proučavanje hrvatske književne baštine.

Sadržaj zbornika okuplja radove uglednih književnih povjesničara, filologa i istraživača koji se bave različitim razdobljima hrvatske književnosti. Posebna je pozornost posvećena biografijama književnika, analizi književnih djela, utvrđivanju autorstva, istraživanju književnih izvora te objavljivanju novih podataka iz arhivske građe.

Među objavljenim prilozima nalazi se opsežna studija Vladimira Ćorovića o lektiri Silvija Strahimira Kranjčevića, koja zauzima najveći dio sveska. Šime Urlić donosi nekoliko priloga posvećenih dubrovačkoj književnoj i kulturnoj povijesti, uključujući rasprave o Dinku Ranjini, Maru Lili te Maru Battitorri, priređivaču prvoga izdanja Čubranovićeve Jeđupke. Petar Kolendić istražuje identitet Don Sabića Mladinića, dok Đuro Körbler obrađuje Palmotićevu Gomnaidu. Juraj Božitković piše o životu i radu fra Petra Kneževića, a Vladoje Dukat donosi prilog biografiji Frana Kurelca.

U zborniku se nalaze i kraći znanstveni prilozi Stjepana Banovića koji rasvjetljavaju pojedine književnopovijesne nedoumice, poput podrijetla Preradovićeva nadimka „Petar od Perlata Kapetan“, okolnosti nastanka Palmotićeve balade Tomić-Mihovile te pitanja vezanih uz hrvatsku verziju Batrahomiomahije. Aurel Kolander objavljuje dvije pjesme Ferde Rusana, dok Vjekoslav Noršić predstavlja još jednu kajkavsku pjesmaricu iz 18. stoljeća.

Ova knjiga predstavlja vrijedan izvor za istraživače hrvatske književnosti, kulturne povijesti i filologije. Radovi sadržani u zborniku doprinose boljem razumijevanju razvoja hrvatske književne tradicije, književnih veza, autora i tekstova od ranonovovjekovnoga do modernoga razdoblja te i danas imaju značajnu dokumentarnu i znanstvenu vrijednost.