Čovjek
Antikvitet
Rijetka knjiga

Čovjek

Maksim Gorki

Čovek od Maksima Gorkog, u prevodu Ozrena Subotića (Vukovar, 1905), je filozofsko i književno delo koje veliča dostojanstvo čoveka, njegovu stvaralačku moć, slobodu duha i borbu protiv društvene nepravde.

Čovek Maksima Gorkog jedno je od njegovih najpoznatijih filozofsko-poetskih dela iz njegovog ranijeg stvaralačkog perioda. Knjiga pripada periodu u kojem je Gorki razvio ideju o čoveku kao centralnoj vrednosti društvenog i duhovnog života, ističući njegovu sposobnost da stvara, moralno uzdiže i odupre se svim oblicima poniženja.

Delo nije klasični roman ili kratka priča, već književno-filozofski tekst u kojem autor stvara svojevrsnu himnu čoveku. Gorki posmatra čoveka kao biće koje se stalno razvija, istražuje svet i teži da prevaziđe ograničenja koja nameću siromaštvo, neznanje i društvene nejednakosti. U srži njegovog razmišljanja je uverenje da je čovek najveća sila prirode jer poseduje razum, stvaralačku energiju i sposobnost da sam menja svoju sudbinu.

Tekst je prožet humanističkim i revolucionarnim idejama karakterističnim za Gorkijev pogled na svet. Autor odbacuje pasivnost i pokornost i ističe značaj rada, znanja i kolektivne borbe za pravednije društvo. Čovek je prikazan kao nosilac progresa, a njegova vrednost ne proizilazi iz društvenog položaja već iz unutrašnje snage, dostojanstva i spremnosti da deluje za opšte dobro.

Stilski, delo karakteriše snažan retorički izraz, patos i simboličke slike. Gorki koristi uzvišeni ton, aforističke misli i poetske opise kako bi istakao veličinu ljudskog duha. Takav pristup povezuje književnost, filozofiju i društvenu misao, zbog čega se Čovek često posmatra kao programski tekst njegovog humanističkog pogleda na svet.

Vukovarsko izdanje iz 1905. godine svedoči o ranom prijemu Gorkijevih dela među južnoslovenskim čitaocima. Prevod Ozrena Subotića* doprineo je upoznavanju domaće publike sa idejama ruskog realizma i društveno angažovane književnosti, koje su imale snažan uticaj na kulturni i intelektualni život početkom 20. veka.

Naslov izvornika
Человек
Prijevod
Ozren Subotić
Dimenzije
20,5 x 14,5 cm
Broj strana
22
Nakladnik
Srijemske novine, Vukovar, 1905.
 
Ćirilica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Moji univerziteti

Moji univerziteti

Maksim Gorki
Rad, 1959.
Srpski. Latinica. Broširano.
0,99
Mati

Mati

Maksim Gorki

Maxim Gorkis Roman „Mutter“ erschien 1906 und ist eines der Schlüsselwerke des russischen Sozialrealismus. Das Werk schildert das Erwachen der Arbeiterklasse in Russland anhand von Charakteren und Ereignissen, die soziale Ungerechtigkeiten und die Notwend

Glas rada, 1950.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,36
Djetinjstvo

Djetinjstvo

Maksim Gorki
Mladost, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,99 - 3,98
Primicanje katastrofa: Propasti koje prijete našem svijetu

Primicanje katastrofa: Propasti koje prijete našem svijetu

Isaac Asimov

Znanstveno-popularno djelo u kojem Asimov, kombinirajući znanstvenu rigoroznost s lucidnim stilom istražuje moguće prijetnje opstanku čovječanstva, sistematizirajući katastrofe prema njihovoj prirodi i vjerojatnosti.

August Cesarec, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,46
Dunav: P.S. 1991. vukovarske razglednice

Dunav: P.S. 1991. vukovarske razglednice

Pavao Pavličić

Dirljiva i potresna kronika opsade i razaranja Vukovara 1991. kroz 57 kratkih poglavlja-„razglednica“. Pavličić ne piše iz perspektive „običnog“ Zagrepčanina koji je ljeto 1991. proveo u Vukovaru, a zatim je preko televizije pratio gradsku golgotu.

Hena Com, 1999.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,26
Stari i novi razgovori s Krležom

Stari i novi razgovori s Krležom

Predrag Matvejević

Ovi razgovori, započeti negde 1968. godine, često su se zaustavljali na razmatranju samog oblika ovakve vrste razgovora.

Spektar, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,247,87