Bajke iz klasične starine

Bajke iz klasične starine

Gustav Schwab

Najljepše i najznačajnije priče starog vijeka, sa svojim drevnim junacima, Prometejem, Europom, Dedalom i Ikarom, Argonautima, Orfejom i Euridikom, Heraklom, Tezejom, Edipom, Antigonom, priče o trojanskom ratu i Odisejevim putovanjima...

Jednom je bog Dionis sa svojim prijateljima odlutao iz svoje domovine u Frigiju. Šetali su se po vinorodnim visovima brda Tmola i po rodnim plodnim dolinama rijeke Paktola. Samo Silena nije bio s njima jer ga je vino uspavalo. Usnulog Silenu nađoše frigijski seljaci i dovedoše ga svome kralju Midi. Kralj ga srdačno primi, te ga stade gostiti deset dana i deset noći. Jedanaestoga dana povede kralj Mida svoga gosta bogu Dionisu. Sretan što mu se vratio njegov stari prijatelj, Dionis nagovori kralja Midu da zatraži od njega bilo kakav dar. Mida je zatražio da sve što dotakne postane zlato. Dionis mu je ispunio tu želju, te Mida sretan krene kući. Uz put kući Mida je brao jabuke, kidao grane i brao žito, a sve se to pretvaralo u zlato. Kada je došao kući ne znajući što bi od radosti i ushićenja, Mida zapovijedi slugama da mu spreme obilno jelo i piće. Međutim kada je počeo jesti sve se pretvaralo u zlato. Tada kralj shvati kakav je dar izmolio. Tako bogat, a ipak tako siromašan. Tada kralj počne moliti boga Dionisa da ga oslobodi te čarolije. Bog Dionis usliši njegove molitve, pa ga posla da se okupa na izvoru rijeke Paktola. Mida je to i učinio pa je tako nestalo te črolije. Od tada Mida je zamrzio svako bogatstvo, napustio svoju veličanstvenu palaču i najrađe lutao po poljima i šumama štujući seoskog i poljskog boga Pana. Tako je jednom naišao na natjecanje u sviranju između bogova Pana i Apolona. Sudac je bio stari gorski bog Tmol, koji je dosudio pobjedu Apolonu. Mida je bio nezadovoljan odlukom sudca, i tvrdio je kako nagrada pripada Panu. Tada Apolon, nevidljiv, uhvati Midu za oba uha i lagano ih povuče u vis. Od tada Mida na glavi ima magareće uši koje je golemim turbanom želio sakriti pred narodom. Ali momak koji ga je šišao nije to više mogao za sebe tajiti, već je otišao na obalu rijeke i iskopao jamu u zemlji te u nju šapnuo svoju neobičnu tajnu. Nedugo zatim na tom mjestu izraste gusta šumica od trske koje su čudnovato šuštale kada bi preko njih puhao vjetar. Činilo se kao da šapuću: "U kralja Mide magareće uši"! Tako je neobična tajna izašla na vidjelo cijelom svijetu….

Naslov izvornika
Die schonsten sagen des klassisschen altertums
Prijevod
Ognjenka Milićević, Sergije Lukač
Urednik
Ahmet Hromadžić
Ilustracije
Husnija Balić
Naslovnica
Husnija Balić
Dimenzije
20 x 14,5 cm
Broj strana
133
Nakladnik
Veselin Masleša, Sarajevo, 1967.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Blistanova priča

Blistanova priča

Nada Horvat

Priča o Blistanu bajka je o razvitku prema duhovnom, o oduhovljenju tvarnog. A ono zbog čega se razvitak zbiva jest želja da rastemo, da postignemo više, sve dok ne dostignemo ono što nam je u sklopu sustava dano kao najviše moguće.

Sipar, 2013.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,98
Mica Debeljuca - Mršavica

Mica Debeljuca - Mršavica

Nada Horvat
Sipar, 2011.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,94 - 5,96
Basne po basnama Jeana de La Fontainea

Basne po basnama Jeana de La Fontainea

Stanislav Marijanović
Sipar, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,52
Bjelobrkova limunada

Bjelobrkova limunada

Rozalija Ovčar
Sipar, 2009.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,99
Marino

Marino

Manuela Vladić-Maštruko
Sipar, 2014.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,12 - 6,14
Heliot - zmaj gnjezdaš

Heliot - zmaj gnjezdaš

Ivana Šojat-Kuči
Sipar, 2015.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,26