Sineve sulbaken

Sineve sulbaken

Bjørnstjerne Bjørnson

U norveškoj književnosti težačka je priča posebno povezana s nacionalnim romantičnim pripovijestima koje je Bjørnstjerne Bjørnson napisao i objavio u razdoblju od 1855. do 1872., od kojih su Synnøve Solbakken i pripovijetka Faderen među najpoznatijima.

Bjørnsonove težačke priče pisane su i objavljivane tijekom dugog razdoblja i u različitim formatima, neke kratke, a neke duge. Nekoliko dužih je prvo objavljeno kao serijske publikacije prije nego što su objavljene kao knjige, dok su mnogi od kraćih bili uključeni u Bjørnsonov Smaastykker (1860).

Kada je Bjørnson prvi put objavio prikupljene seljačke priče 1872., bilo ih je 16, uključujući novonorveški prijevod Et farlig frieri . Od tada su se pojavili u nizu izdanja i reprinta. Neke su priče ipak bile čitanije i raširenije od drugih. Od dužih to se prvenstveno odnosi na Synnøve Solbakken (1857), Arne (1859) i En glad gutt (1860), dok Et farling Frieri (1856), Thrond (1857), Faderen (1859) i Orlovo gnijezdo (1859 ) ) najpoznatiji su po kratkim. Ove su seljačke priče dugo bile klasici nastavnog plana i programa u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. Oni su ipak imali najveći status u Norveškoj.

Bjørnsonove težačke priče vezane su izrazito za norveško poljoprivredno okruženju, gdje farmeri figuriraju kao potomci herojskih saga o junacima iz prošlosti. Povezanost sa sagom u Bjørnsonovim seljačkim pričama očituje se i stilski s povučenim pripovjedačem i tehnikom scenskog pripovijedanja. Osim toga, priče posuđuju značajke iz narodne poezije - dijelom kroz ugrađene rime , pravila i pjesme, ali i u oponašanju tradicije usmenog pripovijedanja. Na primjer, lingvisti su dokumentirali kako je jezik u Bjørnsonovim seljačkim pričama ukorijenjen u suvremenom živom norveškom dijalektu, dok su književni znanstvenici pokazali kako priče ispunjavaju temeljna načela narodnog pripovijedanja. Ali iako se izraz "pripovijest" u osnovi poigrava usmenom tradicijom, žanr je ipak jasno napisan, osobito kroz vanjski dizajn tzv. obrazovnog romana. Kao i u obrazovnom romanu, i Bjørnsonove seljačke priče najčešće govore o prijelazu mladih ljudi iz djetinjstva i mladosti u odraslu dob.

Važan povijesni razlog zašto su Bjørnsonove seljačke priče bile toliko popularne u Norveškoj, prema književnom istraživaču Sigurdu Aarnesu, jest to što je norveški nacionalni identitet dugo bio usko povezan sa seljačkom kulturom i statusom norveškog seljaka kao slobodnog, za razliku od prakse kmetstva u drugim europskim zemljama . To je dovelo do tendencije da se seljačke priče čitaju kao izraz jednostavnog nacionalnog romantizma, što one u određenoj mjeri i jesu bile.

Bjørnsonove seljačke priče ipak predstavljaju raskid s romantičnim seljačkim zanosom iz prethodnih seljačkih novela. I dok se opisi norveških farmera Henrika Steffensa doimaju idealizirano, kao čista idila, Bjørnsonov prikaz odražava i suvremenu sliku seljaštva kao nekultivirane gomile sklone i pijanstvu, nasilju i nemoralu, što je aktualizirao i norveški sociolog Eilert Sundt.

Naslov izvornika
Bondefortellinger
Prijevod
Mara V. Nešković
Broj strana
113
Nakladnik
Rad, Beograd, 1964.
 
Tiraž: 30.000 primjeraka
 
Srpski jezik, latinica, broširano.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u dobrom stanju (tragovi korištenja)
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Požutjeli listovi
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Princezini dnevnici III – Zaljubljena princeza (treća sreća)

Princezini dnevnici III – Zaljubljena princeza (treća sreća)

Meg Cabot
Algoritam, 2002. Tvrde korice.
12,229,17
Gluha zvona

Gluha zvona

Franičević-Pločar
Jure Franičević-Pločar
Kultura, 1956. Tvrde korice s ovitkom.
3,48 - 6,52
Vjetar u vrbama

Vjetar u vrbama

Kenneth Grahame

"Vjetar u vrbama" djelo nastalo krajem devetnaestog i početkom dvadestog stoljeća jedno je od najznačajnijih djela dječje književnosti napisno na temelju priča što ih je K. Grahame pripovijedao svome poluslijepom sinu.

Sveučilišna naklada Liber (SNL), 1989. Tvrde korice.
10,888,70
Zle godine

Zle godine

Vuk Cerović
NIRO Književne novine, 1989. Broširano.
3,98
Zvonar crkve Notre-Dame

Zvonar crkve Notre-Dame

Hugo
Victor Hugo

Hugoov povijesni roman o srednjovjekovnom Parizu s kraja 15. stoljeća, pisan u duhu romantizma.

Konzor, 1995. Tvrde korice.
9,986,99
U pustinji i prašumi

U pustinji i prašumi

Sienkiewicz
Henryk Sienkiewicz
Jutarnji list, 2004. Broširano.
4,97 - 4,99