Nemačka klasična filozofija • Etika

Kritika praktičkog uma

Immanuel Kant

Prema većini tumača ovo je najvažnija od tri Kritike Immanuela Kanta, i predstavlja, zapravo, nastavak prve Kritike. Pojam kritika za Kanta znači – granica, mogućnost. Dakle, on ovdje ne kritizira praktički um, već ispituje granice njegovih mogućnosti.

Naslov izvornika

Kritik der praktischen Vernunft

Prijevod

Danilo Basta

Dimenzije

20 x 12 cm

Broj strana

174

Nakladnik

Plato, Beograd, 2004.

Tiraž: 500 primjeraka

Ćirilica. Broširano.

Jezik: Srpski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Nemačka klasična filozofija • Istorija filozofije • Prosvetiteljstvo

Koji su stvarni napreci koje je metafizika ostvarila u Nemačkoj od Lajbnicovih i Volfovih vremena

Immanuel Kant

Kant preispituje razvoj nemačke metafizike od Lajbnica i Volfa do kritičke filozofije, istražujući granice ljudskog razuma i mogućnost pouzdanog metafizičkog saznanja.

Svetovi, 2004.

Srpski. Ćirilica. Broširano.

9,99 €

Filozofija religije • Nemačka klasična filozofija

Religija unutar granica čistog uma

Immanuel Kant

Kant istražuje odnos između religije, morala i ljudskog razuma, preispitujući prirodu zla, slobodu volje i smisao vere. Reč je o ključnom delu koje se bavi mogućnošću religije zasnovane na etici i racionalnom mišljenju.

BIGZ, 1990.

Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.

16,24 €

Filozofija umetnosti • Filozofska metodologija • Nemačka klasična filozofija

Kritika rasudne snage

Immanuel Kant

Kant istražuje prirodu ljepote, uzvišenosti i svrhovitosti u prirodi, povezujući estetiku s ljudskom spoznajom i moralom. Temeljno djelo moderne estetike i filozofije umjetnosti.

Kultura, 1957.

Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.

23,46 €

Etika • Filozofski eseji • Njemačka klasična filozofija

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da ne postoji pravo na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Constant zagovarao mogućnost iznimke od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opće dobro, što je izazvalo čuvenu filozofsku raspravu.

Službeni glasnik, 2008.

Srpski. Latinica. Broširano.

8,36 €