Matica hrvatska
Ul. Matice hrvatske 2
10000Zagreb
Hrvatska
Naslovi u ponudi
Urota Zrinsko-Frankopanska
Roman "Urota zrinsko-frankopanska" (1893.) desetak je godina bio najčitanije hrvatsko štivo, koje je, zahvaljujući zanimanju tadašnjih čitatelja za povijesna zbivanja, izvršilo golem utjecaj na mlade naraštaje čitatelja.
U sjeni bregova
Roman prikazuje tragičnu sudbinu Mariute (Marije Zef) i njezine mlađe sestre Rosute. Djelo je šokiralo suvremenike hrabrošću u prikazivanju tabu tema, a danas se smatra klasičnim portretom ženske patnje u ruralnoj Italiji.
Uskrsnuće
Tolstoj u svom posljednjem velikom romanu Uskrsnuće (1899.) spaja književnu umjetnost s dubokim moralnim i filozofskim razmišljanjima, čineći ga ključnim djelom svog kasnog opusa.
Uspomene milicijskog narednika
Vatroslav Lisinski i njegovo doba: Prilog za poviest hrvatskoga preporoda
Temeljna monografija o Vatroslavu Lisinskom prikazuje život i djelo prvoga hrvatskog opernog skladatelja te kulturne, političke i glazbene prilike ilirskog doba. Sa slikom Vatroslava Lisinskoga.
Veliko proljeće
Veliko proljeće (1933.) prikazuje buđenje i preporod hrvatskog sela i malog čovjeka u međuratnom razdoblju – simbolički prikaz nacionalnog i društvenog proljeća, seljačkog pokreta i osobnog sazrijevanja glavnog junaka.
Veronika Desinićka
"Veronika Desinićka" Josipa Eugena Tomića, historijska tragedija u četiri čina, drama o tragičnoj sudbini Veronike Desinićke, ljubavnice i žene grofa Friedricha Celjskog, optužene za vještičarenje i ubijene 1425. godine.
Veronikin rubac
Kako to izgleda kada jedan umjetnik sudi o djelima drugih umjetnika i kada istražuje, kako piše likovna kritičarka i pjesnikinja Gordana Benić, »zagonetne veze u umjetnosti kao prostoru u kojemu se spajaju slika i riječ«?
Vidrić
"Vidrić" Antuna Barca monografija je o životu i djelu pjesnika Vladimira Vidrića. Klasična studija jednog od najznačajnijih hrvatskih književnih povjesničara o istaknutom predstavniku hrvatske moderne.
Vječni suputnici I-II
U ovoj dvotomnoj knjizi Merežkovski, kao istinski majstor književnog portreta, dao je portrete svojih književnih uzora i povijesnih ličnosti. Predgovor napisao Nikolaj Fedorov.