Honore de Balzac
Honoré de Balzac – biobibliografija
Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. – Pariz, 18. kolovoza 1850.) bio je francuski književnik i jedan od najvažnijih predstavnika europskog realizma. Potjecao je iz građanske obitelji, studirao pravo u Parizu i kratko radio u odvjetničkim uredima, ali se ubrzo odlučio posvetiti književnosti. Prve romane objavljivao je pod pseudonimima, a okušao se i u izdavaštvu i tiskarstvu. Poslovni neuspjesi ostavili su mu velike dugove koji su ga pratili gotovo cijelog života.
Balzac je bio iznimno produktivan pisac, poznat po intenzivnom radu i dugim noćima provedenim uz rukopise i velike količine kave. Njegova književna ambicija bila je stvoriti sveobuhvatnu sliku francuskog društva prve polovice 19. stoljeća. Većinu svojih romana i pripovijedaka povezao je u monumentalni ciklus Ljudska komedija (La Comédie humaine), zamišljen kao svojevrsna književna anatomija društva.
U njegovim djelima pojavljuju se pripadnici gotovo svih društvenih slojeva – aristokrati, bankari, trgovci, činovnici, umjetnici, studenti, kriminalci i siromašni građani. Posebnost njegova književnog svijeta čine likovi koji se ponovno pojavljuju u različitim romanima, čime pojedinačna djela postaju dijelovi velike i međusobno povezane cjeline.
Među najpoznatijim Balzacovim djelima nalaze se Otac Goriot (1835.), Eugénie Grandet (1833.), Izgubljene iluzije (1837.–1843.), Rođakinja Bette (1846.), Rođak Pons (1847.), Sjaj i bijeda kurtizana, Šagrenska koža (1831.) i Ljiljan u dolu (1836.). Njegovi romani osobito istražuju moć novca, društveni uspon, ambiciju, ljubav, obiteljske odnose i sukob pojedinca s društvenim poretkom.
Godine 1850. oženio se Ewelinom Hańskom, poljskom plemkinjom s kojom se godinama dopisivao. Umro je u Parizu samo nekoliko mjeseci nakon vjenčanja.
Balzacova sposobnost preciznog promatranja društva, psihološkog oblikovanja likova i povezivanja osobnih sudbina s ekonomskim i društvenim okolnostima snažno je utjecala na razvoj modernog europskog romana. Njegova Ljudska komedija ostaje jedan od najopsežnijih i najambicioznijih književnih projekata 19. stoljeća.
Naslovi u ponudi
Eugenie Grandet
The book follows the life of young Eugénie, who grows up in a provincial French town in a strict and greedy family.
Eugenija Grande
"Eugénie Grandet" (1833), part of Balzac's Human Comedy, is a realistic novel that explores greed, family relationships, and the sacrifices of love in provincial French society.
Eugenija Grande
"Eugénie Grandet" (1833), part of Balzac's Human Comedy, is a realistic novel that explores greed, family relationships, and the sacrifices of love in provincial French society.
Evgenija Grande
„Eugénie Grandet“ (1833), Teil von Balzacs „Menschlicher Komödie“, ist ein realistischer Roman, der sich mit Gier, Familienbeziehungen und den Opfern der Liebe in der französischen Provinzgesellschaft befasst.
Evgenija Grande / Muzej starina
In seinen Romanen „Eugenie Grandet“ (1833) und „Das Museum der Altertümer“ (1837) untersucht Balzac universelle Themen wie Gier, menschliche Leidenschaften, Opferbereitschaft und moralische Dilemmata und ordnet sie in verschiedene soziale Kontexte der fra
Filozofske priče
„Philosophical Tales“ ist Teil von Balzacs „Menschlicher Komödie“ und umfasst vier Geschichten – „Shangri-La“, „Der Lebenselixier“, „Das unbekannte Meisterwerk“ und „Melmoth, der Büßer“ –, die philosophische, moralische und metaphysische Themen anhand kom
Golicave priče
„Tickling Stories“ ist eine Sammlung humorvoller, satirischer und erotisch angehauchter Kurzgeschichten, die anhand unterhaltsamer Anekdoten die Heuchelei, Leidenschaften und Schwächen der französischen Gesellschaft sowie die menschliche Neigung zu Lust u
Golicave priče
Tickling Stories besteht aus 30 Kurzgeschichten, die in drei „Jahrzehnte“ (Décamérons) unterteilt sind und Boccaccios Decamerone nachempfunden sind.
Jedna mračna afera
Po rečima jednog od najboljih poznavalaca Balzaka "Jedna mračna afera" spada među najbolja djela Balzakova.