Književne kritike

Književne kritike

Josip Vidmar

Književne kritike Josipa Vidmara izbor je autorovih eseja i kritika o slovenskoj književnosti – od France Prešerna do pisaca prve polovice dvadesetoga stoljeća.

Književne kritike Josipa Vidmara prvo je izdanje na srpskohrvatskom jeziku objavljeno 1955. godine u Beogradu kod izdavača Prosveta, u prestižnoj biblioteci Brazde (biblioteka savremenih jugoslovenskih pisaca). Ovo izdanje predstavlja izbor Vidmarovih najvažnijih kritika i eseja o slovenskoj književnosti i smatra se antikvarnom rijetkošću među kolekcionarima jugoslavenske esejistike.

Vidmar (Ljubljana, 1895.–1992.) je bio vodeći slovenski književni kritičar, esejist, prevoditelj i kulturni djelatnik – akademik, sudionik NOB-a i dugogodišnji upravnik Drame Slovenskog narodnog kazališta. Njegov kritički stil odlikuje se oštroumnošću, visokim estetskim kriterijima, analitičkom preciznošću i sposobnošću da spoji estetsko vrednovanje s povijesno-kulturnim kontekstom. Često ga se smatra jednim od najvećih slovenskih kritičara uz Fran Levstika.

Knjiga obuhvaća kritike i eseje o slovenskim piscima od France Prešerna (središnja figura slovenske književnosti) preko realista i modernista 19. i 20. stoljeća (npr. Fran Levstik, Ivan Cankar, Oton Župančič, Srečko Kosovel i dr.) do suvremenih autora 1940-ih i 1950-ih. Vidmar prati razvoj slovenske književnosti, ističe ključne vrijednosti, utjecaje i umjetničke domete, uz kritičke ocjene koje su često utjecale na kanon. Posebno su cijenjene njegove analize Prešerna, Cankara i drugih klasika.

Ovo izdanje dolazi nakon Vidmarovih slovenskih zbirki (Literarne kritike, DZS 1951. i dr.) i služi kao važan most između slovenske i ostalih jugoslavenskih književnosti u poslijeratnom razdoblju. Kritike odišu autorovim dubokim poznavanjem europske književnosti i filozofije, a stil mu je jasan, elegantan i argumentiran. Knjiga je važna ne samo kao pregled slovenske književnosti, nego i kao primjer visoke razine jugoslavenske esejistike i komparativne kritike sredinom 20. stoljeća.

Prevod
Dora Maksimović Pilković
Urednik
Gvido Tartalja
Dimenzije
19 x 13 cm
Broj strana
374
Izdavač
Prosveta, Beograd, 1955.
 
Ćirilica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Pjesme i eseji

Pjesme i eseji

Antun Branko Šimić

„Pjesme i eseji“ A. B. Šimića posthumno je izdanje koje okuplja odabrane pjesme i eseje jednog od ključnih figura hrvatskog ekspresionizma. Ovaj izbor njegove poezije i eseja uredila je Vesna Krmpotić.

Matica hrvatska, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,96
Što je naše od starine : đakovački pisci 18. i 19. stoljeća

Što je naše od starine : đakovački pisci 18. i 19. stoljeća

Mirko Ćurić

Autor, književni povjesničar, kritičar i jezični stručnjak, istraživanjem opusa osmero najznačajnijih književnih i prosvjetno-kulturnih djelatnika đakovačkog zlatnog doba pruža književni, ali i širi uvid u to doba.

Društvo hrvatskih književnika, 2013.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,52
"Jama" I. G. Kovačića

"Jama" I. G. Kovačića

Dragutin Rosandić
Radničko i narodno sveučilište Moša Pijade, 1965.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Vječni suputnici I-II

Vječni suputnici I-II

Dmitrij Sergejevič Merežkovski

U ovoj dvotomnoj knjizi Merežkovski, kao istinski majstor književnog portreta, dao je portrete svojih književnih uzora i povijesnih ličnosti. Predgovor napisao Nikolaj Fedorov.

Matica hrvatska, 1942.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
18,38
Quorum 5/6

Quorum 5/6

Časopis za književnost - Antologija pjesništva 90-ih Cijena

Naklada MD, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,98
Shakespeare, Moliere, Goethe: književno-kazališne studije

Shakespeare, Moliere, Goethe: književno-kazališne studije

Ivo Hergešić

Hergešićeve književno-kazališne studije o Shakespeareu, Molieru i Goetheu izrasle su iz autorova dugotrajnog proučavanja ovih triju klasika svjetske književnosti, kojima prilazi kao književni historičar i kazališni praktičar,

Zora, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,48