Književne kritike

Književne kritike

Josip Vidmar

Književne kritike Josipa Vidmara su izbor autorovih eseja i kritika o slovenačkoj književnosti – od Franca Prešerna do pisaca prve polovine dvadesetog veka.

Književne kritike Josipa Vidmara su prvo izdanje na srpskohrvatskom jeziku, objavljeno 1955. godine u Beogradu od strane izdavača Prosvet, u prestižnoj biblioteci Bražde (biblioteci savremenih jugoslovenskih pisaca). Ovo izdanje predstavlja izbor Vidmarovih najvažnijih kritika i eseja o slovenačkoj književnosti i smatra se antikvarnom retkošću među kolekcionarima jugoslovenskih eseja.

Vidmar (Ljubljana, 1895–1992) bio je vodeći slovenački književni kritičar, esejista, prevodilac i kulturni aktivista – akademik, učesnik NOB-a i dugogodišnji direktor Drame Slovenskog narodnog pozorišta. Njegov kritički stil karakteriše pronicljivost, visoki estetski kriterijumi, analitička preciznost i sposobnost kombinovanja estetske procene sa istorijskim i kulturnim kontekstom. Često se smatra jednim od najvećih slovenačkih kritičara, zajedno sa Francom Levstikom.

Knjiga sadrži kritike i eseje o slovenačkim piscima od Franka Prešerna (centralne ličnosti slovenačke književnosti) preko realista i modernista 19. i 20. veka (npr. Fran Levstik, Ivan Cankar, Oton Župančič, Srečko Kosovel, itd.) do savremenih autora 1940-ih i 1950-ih. Vidmar prati razvoj slovenačke književnosti, ističe ključne vrednosti, uticaje i umetnička dostignuća, sa kritičkim procenama koje su često uticale na kanon. Posebno su cenjene njegove analize Prešerna, Cankara i drugih klasika.

Ovo izdanje prati Vidmarove slovenačke zbirke (Književna kritika, DZS 1951, itd.) i služi kao važan most između slovenačke i drugih jugoslovenskih književnosti u posleratnom periodu. Kritike odražavaju autorovo duboko poznavanje evropske književnosti i filozofije, a njegov stil je jasan, elegantan i dobro argumentovan. Knjiga je važna ne samo kao pregled slovenačke književnosti, već i kao primer visokog nivoa jugoslovenskog esejizma i komparativne kritike sredinom 20. veka.

Prevod
Dora Maksimović Pilković
Urednik
Gvido Tartalja
Dimenzije
19 x 13 cm
Broj strana
374
Izdavač
Prosveta, Beograd, 1955.
 
Ćirilica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Obitelj Trapp: Putovanja

Obitelj Trapp: Putovanja

Maria Augusta Trapp

Autobiografski nastavak čuvene priče o porodici Trap nakon njihovog bekstva iz nacističke Austrije. Delo opisuje teškoće i avanture porodice koja, vođena verom i muzikom, teži da započne novi život u egzilu.

Kršćanska sadašnjost, 1991.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,36
Zločin

Zločin

Ivan Potrč

Zločin (1955) Ivana Potrča je istorijska novela koja se fokusira na poslednje dane komunističkih ilegalaca Đure Đakovića i Nikole Hećimovića, ključnih ličnosti Komunističke partije Jugoslavije u periodu između dva svetska rata.

Svjetlost, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,28
Božji međaši: Pripovijest iz Istre

Božji međaši: Pripovijest iz Istre

Ivan Pregelj

Ivan Pregelj (1883–1960), slovenački pisac, profesor i katolički intelektualac, kratko je predavao u Pazinskoj gimnaziji. Plod tog iskustva bila je priča „Božji mejnici“ (1925), kasnije objavljena pod naslovom „Plovan pre Šime“.

Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, 1925.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,36
Popkorn

Popkorn

Andrej E. Skubic

Odličan roman slovenačkog autora o medijskom spektaklu, krizi identiteta i površnosti savremenog društva. Kroz sudbine likova, on analizira kako pop-kultura pretvara stvarne živote u jeftinu zabavu.

Fraktura, 2009.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
10,30
Martin Kačur

Martin Kačur

Ivan Cankar

Roman prikazuje tragičnu sudbinu idealističkog učitelja Martina Kačura, koji se bori protiv provincijske zaostalosti, korupcije, nacionalne ravnodušnosti i sopstvene nemoći u malom slovenačkom gradu.

Zabavna biblioteka - Naklada tiskare Narodnih novina, 1934.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,32