Karakteri

Teofrast iz Ereza (grčki Θεόφραστος, Theóphrastos), grčki filozof (Erez, otok Lezb, oko 372. pr. Kr. – Atena, oko 287. pr. Kr.). Bio je Aristotelov učenik, te je nakon njegove smrti preuzeo vodstvo peripatetičke škole. Teofrastova filozofija razlikuje se od Aristotelove po empirijskoj usmjerenosti i skepticizmu. Teofrast se smatra utemeljiteljem botanike (ostavio je opsežne spise o biljkama). Sačuvani odlomak njegove metafizike problematizira odnos svijeta i Boga kao čistoga oblika, transcendentnoga, odvojena od svijeta, a ipak imanentnoga svijetu, kojega je prvi pokretač. Teofrastova rasprava, sačuvana u ulomcima, Postavke filozofa prirode (Φυσιϰῶν δόξαι) bila je glavno vrelo kasnijega znanja o predsokratovcima. Uz Eudema započeo je istraživanje o hipotetičkom i disjunktivnom sudu. Spis Karakteri (Ἠϑιϰοὶ χαραϰτῆρες), zbirka opisa 30 moralnih tipova, prvi je poznati pokušaj sustavne tipologije ljudskih karaktera te je znatno utjecao na slična kasnija djela (npr. Jeana de La Bruyèrea). Napisao je velik broj djela iz fizike, meteorologije, astronomije i mineralogije: O fizici (Περὶ φυσιϰῶν), O vjetrovima (Περὶ ἀνέμων), O vatri (Περὶ πυρός), O vodi (Περὶ ὕδατος), O Demokritovoj astronomiji (Περὶ τῆς Δημοϰρίτου ἀστρολογίας), O dragom kamenju (Περὶ λίϑων) i dr. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Theophrastus).