
Izvori totalitarizma
„Izvori totalitarizma“ (1951) je remek-delo političke filozofije i jedno od najuticajnijih dela u političkoj nauci 20. veka. Knjiga pruža uvid u Arentine duboke refleksije o korenima totalitarnih režima – nacizma i staljinizma.
Knjiga je strukturirana u tri dela: Antisemitizam, Imperijalizam i Totalitarizam, a svaki analizira ključne istorijske i društvene procese koji su omogućili uspon totalitarnih sistema.
Arent istražuje istorijski razvoj antisemitizma, posebno u Evropi 19. veka, kao ključni element koji je pripremio teren za totalitarizam. Ona se fokusira na Drajfusovu aferu u Francuskoj kao primer institucionalizovane diskriminacije i društvene polarizacije, naglašavajući kako su moderna birokratija i društvena atomizacija olakšale širenje mržnje prema Jevrejima.
Drugi deo se bavi evropskim kolonijalnim ekspanzijama od kraja 19. do početka 20. veka, povezujući imperijalističke ideologije sa rasizmom, birokratskom dominacijom i dehumanizacijom. Arent pokazuje kako su imperijalističke prakse, poput kolonijalne eksploatacije, stvorile modele upravljanja koji su kasnije prilagođeni totalitarnim režimima.
U završnom delu, Arent definiše totalitarizam kao novi oblik vladavine koji se razlikuje od tradicionalnih diktatura. Karakteriše ga apsolutna kontrola, teror, propaganda i uništavanje individualnosti. Nacizam i staljinizam su prikazani kao sistemi koji manipulišu masama, ukidaju vladavinu prava i koriste ideologiju da bi stvorili iluziju neizbežnog istorijskog procesa. Arent ističe ulogu osećanja bespomoćnosti i gubitka zajedništva u masovnim društvima, što olakšava uspon totalitarnih pokreta.
„Izvori totalitarizma“ je ključno delo za razumevanje dinamike autoritarnih režima i opasnosti dehumanizacije. Arent uvodi koncepte kao što je „banalnost zla“ (kasnije razvijen u drugim delima) i naglašava važnost pluralizma i političkog učešća za očuvanje slobode. Knjiga je postala temelj za proučavanje totalitarizma, utičući na političke nauke, sociologiju i filozofiju. Njena analiza ostaje relevantna za savremene debate o populizmu, autoritarizmu i gubitku demokratskih vrednosti.
„Nekoliko godina pre 1933. godine, Hana Arent je znala da će se dogoditi ono što sam ja smatrala nemogućim. Kada je stigla 1933. godine, znala je koliko će dalekosežna biti promena.“ - Karl Jaspers
Jedan primerak je u ponudi