
Sjeme smrti
Prva knjiga višetomnog romana o Omaru Hajamu, velikom persijskom matematičaru, astronomu i pesniku iz 12. veka.
Roman pruža preciznu sliku dramatične epohe u kojoj Hajam živi – slom Arapskog carstva, pojavu krstaša i Zapada na istorijskoj sceni, susrete velikih kultura, pojavu stepskih naroda koji unose „svežu krv“ u islamska društva, gde se pojavljuju uglavnom kao osvajači, samo da bi se relativno brzo kultivisali i uronili u kulturu koju su „osvojili“.
U prvom planu zapleta romana stoji lik Omara Hajama, okruženog nizom poznatih istorijskih ličnosti iz njegovog doba. Kao što ove istorijske ličnosti omogućavaju romanu da tematizuje sve što je zamišljeno u epohi o kojoj se govori (terorizam, fundamentalizam, pokušaji realizacije komunističkih ideja u obliku države) tako da nas to i danas prati kao kulturna i politička stvarnost epohe u kojoj živimo, fiktivni likovi pružaju uvid u intimni život junaka.
Hajam zna strašno mnogo i stalno uči, ali upravo njegovo ogromno znanje ga tera da vidi da čovek ne može steći pouzdano znanje; Nasuprot njemu stoje njegovi savremenici, koji, verovatno zato što žive u vremenima velikih previranja i razaranja, konstruišu jednu čvrstu tačku u svojim glavama – svoju fundamentalističku veru u nešto, iz koje potom crpe iluziju sigurnosti u vremenu opšte neizvesnosti.
Dva primerka su u ponudi





