Plameni inkvizitori 1-2

Plameni inkvizitori 1-2

Marija Jurić Zagorka

Drugi dio Zagorkinog ciklusa "Grička vještica". U Plamenim inkvizitorima ona spaja fikciju i povijesne činjenice, istražujući razdoblje vladavine cara Josipa II., borbu protiv praznovjerja i vjerske netrpeljivosti, kao i položaj žena u društvu.

Roman se nastavlja na događaje iz prvog dijela serijala, gdje glavna junakinja, kontesa Nera, prkosna i hrabra mlada žena, postaje žrtva spletki i progona pod optužbom za vještičarenje. Živeći u vremenu kada su žene često bile žrtve praznovjerja i rigidnih pravila društva, Nera se bori za pravdu i očuvanje svog dostojanstva, odbijajući pokleknuti pred moćnicima i njihovim nepravdama.

Priča se odvija u Zagrebu, gdje se širi strah od vještica i inkvizicija jača svoj utjecaj. Ljudi iz različitih društvenih slojeva – od siromašnih građana do aristokracije – podliježu praznovjerju, a inkvizitori zloupotrebljavaju svoj položaj kako bi stekli moć i bogatstvo, potičući lov na "vještice". Nera, zajedno s tajanstvenim grofom Sijanom, inteligentnim i pronicljivim plemićem koji se zaljubljuje u nju, otkriva zavjeru koja stoji iza optužbi za vještičarenje i progona nevinih žena. Sijan je čovjek naprednih ideja i borac za pravdu koji nastoji zaštititi Neru i pomoći joj razotkriti pravu istinu.

Kako se radnja razvija, Nera i Sijan suočavaju se s nizom opasnosti, dok pokušavaju spriječiti daljnje ugnjetavanje nevinih i osloboditi grad od straha i fanatizma. Njihova borba obilježena je avanturama, tajanstvenim događajima i emotivnim izazovima, uključujući i pitanja povjerenja i osobnih sumnji. Kroz sukob s moćnim inkvizitorima, Nera i Sijan simboliziraju otpor protiv praznovjerja i netrpeljivosti, istovremeno pronalazeći način za izražavanje svojih osjećaja i borbu za ljubav.

"Plameni inkvizitori" donosi kritiku društva koje počiva na nepravdi, manipulaciji i zloupotrebi religijskih uvjerenja u svrhu održavanja moći nad nemoćnima. Kroz Nerinu priču Zagorka tematizira pravo žene na dostojanstvo, slobodu i pravdu u svijetu koji to često uskraćuje. Glavni motivi su hrabrost, borba za istinu i prava slabijih, kao i prevladavanje straha i predrasuda.

Roman također oslikava važno povijesno razdoblje za Hrvatsku i prikazuje tadašnje društvene običaje, što daje snažan kontekst i povijesnu vjerodostojnost priči. Zagorkina sposobnost da kroz likove pokaže borbu pojedinaca za pravdu i ljubav u društvu prožetom netolerancijom čini "Plamene inkvizitore" izuzetno značajnim i danas.

Urednik
Vera Barić
Naslovnica
Igor Kordej
Dimenzije
20 x 14 cm
 
Knjiga se sastoji od dva toma.
Ukupan broj strana
1018
Izdavač
Mladost, Zagreb, 1990.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Gordana III: Pakao prijestolja

Gordana III: Pakao prijestolja

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,526,39
Gordana VI: Veliki sud

Gordana VI: Veliki sud

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,34
Vitez slavonske ravni

Vitez slavonske ravni

Marija Jurić Zagorka
August Cesarec, 1986.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,98
Noć

Noć

Edgar Hilsenrath

Potresni roman koji opisuje život u židovskom getu u Ukrajini, temeljen na autorovom iskustvu kao preživjelog holokausta. Smješten u izmišljeni grad Prokov, roman prati stanovnike geta, posebno Raneka, koji se bore za preživljavanje.

August Cesarec, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
6,58
Odsustvo do buđenja

Odsustvo do buđenja

Leon Uris

Odsustvo do buđenja (1953) debitantski je roman Leona Urisa temeljen na njegovom iskustvu u Drugom svjetskom ratu kao pripadnika 6. pukovnije marinaca.

Otokar Keršovani, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,24
Tajna Krvavog mosta

Tajna Krvavog mosta

Marija Jurić Zagorka

„Tajna Krvavog mosta“ (1912.) prvi je roman slavnog ciklusa „Grička vještica“ (ukupno sedam svezaka). Objavljen 1912. godine u nastavcima u „Malim novinama“, postao je trenutni hit i temelj popularne hrvatske povijesno-pustolovne proze.

August Cesarec, 1981.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,32 - 9,56