Izvješća iz Tarahumare

Izvješća iz Tarahumare

Ivan Rattkay

Knjiga sadrži tri latinska izveštaja hrvatskog jezuite, plemića i istraživača Ivana Ratkaja (Ratkej, 1647–1683), rođenog u Ptuju (danas Slovenija), poslata provincijalu austro-češke jezuitske provincije iz misije u severnom Meksiku.

Ratkaj, školovani matematičar i filozof, napustio je akademsku karijeru i otišao u Novi svet 1678. godine. Nakon putovanja preko Atlantika i Meksika, stigao je u region Tarahumara (današnja Čivava) 1680. godine, gde je radio kao misionar među Indijancima Tarahumara (Raramuri) do svoje smrti 1683. godine u misiji Hesus Karičik (verovatno otrovan).

Prvi izveštaj opisuje dugo putovanje: od Evrope preko Atlantika, Vera Kruza, Meksiko, do severnih misija – sa izveštajima o brodolomima, španskoj kolonijalnoj vladavini i opasnostima.

Drugi i treći (najvažniji) izveštaji detaljno opisuju geografiju Tarahumara: planine Sijera Madre Oksidental, kanjone (barankas), reke, klimu, mineralne resurse (srebro), faunu i floru. Ratkaj je bio prvi Evropljanin koji je precizno mapirao region – njegova mapa iz 1683. godine prikazuje misije, španska utvrđenja i indijanska naselja.

Najvredniji etnografski delovi su: opis Tarahumara – njihova fizička izdržljivost (poznati ultramaratonci), odeća, kuće (pećine i kolibe), običaji, plesovi, rituali (sa pejotom i alkoholom), porodični život, ratovanje, verovanja (mešavina animizma i hrišćanstva), jezik i društvena struktura. Ratkaj ih prikazuje kao blage, gostoljubive, ali i tvrdoglave prema hristijanizaciji – kritikuje španske koloniste zbog eksploatacije i nasilja.

Izveštaji su pisani u baroknom stilu: objektivno, naučno, sa misionarskim žarom, ali i realističnim osvrtima na teškoće misije (bolesti, pobune, izolacija). Ratkaj umire mlad (36 godina), verovatno kao žrtva zavere protiv misionara.

Knjiga (sa uvodnom studijom Mije Korade) je važan izvor za istoriju Meksika, etnologiju Tarahumara i hrvatske doprinose istraživanju Novog sveta – prvi detaljni evropski opis ovog naroda i regiona.

Prevod
Mijo Korade
Urednik
Bojan Marotti
Naslovnica
Ivica Belinić
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
312
Izdavač
ArTresor naklada, Zagreb, 1998.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Robovi mora

Robovi mora

Gradimir Radivojević
Otokar Keršovani, 2001.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
10,86
Velebit - Iskustvo planine

Velebit - Iskustvo planine

Krunoslav Rac

Mitskoj planini Krunoslav Rac, dosad znan kao vrstan fotograf prirode i opušteni reporter iz svjetova bez asfalta, prilazi na poseban način; za njega je ona jednako sveta i moćna u svom podnožju uronjenom u more kod Svetoga Jurja koliko i na Zavižanu.

Profil International, 2010.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,18 - 9,58
Amerika na raskršću

Amerika na raskršću

Dušan Šimić, Aleksandar Nenadović
Beogradski grafičko-izdavački zavod, 1984.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,98
Putopisi

Putopisi

Slavko Batušić

Ova knjiga je deo ciklusa „Slavonica – doprinosi Slavonije hrvatskoj književnosti i istoriji“.

Privlačica, 1994.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,946,26
Na putu u skrivenu dolinu - Umijeće prihvaćanja besmisla

Na putu u skrivenu dolinu - Umijeće prihvaćanja besmisla

Davor Rostuhar

Ova nesvakidašnja knjiga popraćena je fotografijama od kojih je autor neke objavio u časopisima National Geographic i Meridijani. Davor Rostuhar free lance je fotograf i publicist, osnivač Kluba za ekspedicionizam i kulturu. Zasad je proputovao 54 zemlje.

Profil International, 2005.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
14,32
Pogled u Bosnu ili kratak put u onu Krajinu: učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu

Pogled u Bosnu ili kratak put u onu Krajinu: učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu

Matija Mažuranić

Pretisak originala iz 1842. godine. Mažuranić je na pučki način, bez ikakvih pobuda sa strane ili literarnih utjecaja, kao dobar poznavalac narodnog stvaralaštva, napisao djelo koje se čita i kao pustolovina i kao realistički prikaz doživljenoga i viđenog

Konzor, 1992.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,24