
Velika tajna predstava
Ovo luksuzno izdanje je zbirka svih dvanaest delova sage stripske adaptacije „Velike tajne predstave“, epskog putovanja koje je Klajv Barker, majstor horora, poveo u carstvo fantazije.
Ovo je, prema Barkeru, prva knjiga u trilogiji o Umetnosti. U ovom kontekstu, Umetnost je neka vrsta bezgranične moći koja ruši prostorno-vremenske barijere. Mnogi su je osetili, ali samo nekolicina posvećenika je oduvek znala tajnu Umetnosti i ono što se nalazi iza horizonta Umetnosti – onostrano more Jedinosti. Jedinost je izvor magije, a Umetnost je njen ključ i brava. Tajno okultno društvo koje je prenosilo tajnu naziva se Sijaset (reč koja označava neodređenu veliku količinu predmeta, ljudi ili fenomena) i danas je svedeno na jednog člana (ili dva). Umetnost otvara vrata „Onoga sveta“, koji Barker definiše na nekoliko načina:
Postoji more uma koje se zove Jedinost. A na ovom moru pluta ostrvo koje se pojavljuje u snovima svakog od nas barem dva puta u životu – na početku i na kraju. Grci su ga prvi otkrili. Platon je o tome pisao u šifri – nazvao ga je Atlantida.
Između ovog sveta – Kosmosa – i Metakosmosa, ili Usamljenog mesta, nalazi se more zvano Kviditi. A na tom moru postoji ostrvo Efemerida. Tamo možete pronaći Veliku Tajnu Predstavu koju vidimo tri puta, pri rođenju, smrti i jedne noći kada spavamo pored ljubavi svog života.
Gotovo da nema lika u priči koji nije imao neko traumatično iskustvo. Ključna dva protagonista, tvorci ove priče su Randolf Džafi (anonimna osoba koja pronalazi ključ univerzuma u Kancelariji za neisporučenu poštu), zatim njegov prvobitni kolega, a kasnije i ogorčeni rival, Ričard Vesli Flečer (naučnik, evolucioni genije uništen zavisnošću od meskalina). U početku, njih dvojica predstavljaju pojedince koji predstavljaju dve večne strane kosmičke skale – strane dobra i zla. Džafi je pokvaren i može da prizove Terate, noćne more, strahove, da oduzme tamu od ljudi, dok Flečer priziva Halucigeniju, tzv. pozitivne misli, snove. Kako vreme prolazi, njihova borba se nastavlja decenijama, a njihove novostvorene religije stvaraju naslednike koji će im postati desne ruke. Blizanci Džo-Bet i Tomi Rej su potomci Džafea, ali će među njima nastati razdor zbog razlika u lojalnosti dobru i zlu. Tomi Rej postaje zli Smrtonosni Dečak (Onaj Koji Može Da Vaskrsava Mrtve), spreman da udovolji svom božanskom ocu na svaki način, dok Džo-Betina priroda prihvata dobro, kao i još jednog od potomaka dobrog Flečera - Hauarda Kaca.
Na samom početku, upoznajemo se sa Šoalom, sektom posvećenika u tajnu Umetnosti. Njihov jedini i poslednji član je misteriozni Kisun, čije će namere ostati nepoznate do samog kraja. Pomenimo i mračnu rasu iz metakosmosa zvanu Iad Uroboros, beskonačno zle osvajače koji dolaze sa druge strane Kviditija. Nije teško pogoditi šta se krije iza imena (Id – mračni deo naše ličnosti, odgovoran za naše primitivne nagone, Uroboros – drevni simbol cikličnosti i večnog samoobnavljanja); to jest, nešto moćno, amorfno, neuništivo što je postojalo zauvek i postojaće zauvek. Vizuelno su prikazani kao nezamisliva amorfna masa čudovišta iz noćnih mora. U priču su uključena i dva novinara: Natan Grilo i Tesla Bombek.
Priču je adaptirao Kris Rajal (Zombiji protiv robota), a crteže je napravio Gabrijel Rodrigez (Džordž A. Romerova Zemlja mrtvih), dok sama kolekcija predstavlja ultimativnu bitku između dobra i zla koja se proteže kroz nekoliko decenija i dimenzija.
Jedan primerak je u ponudi




