Smrću protiv smrti
Retka knjiga

Smrću protiv smrti

Branko Miljković, Blažo Šćepanović

Prvo izdanje knjige rodoljubivih pesama koju je Branko Miljković napisao sa crnogorskim pesnikom Blažom Šćepanovićem. Izuzetno retko u ponudi.

Nova generacija pesnika, nastala u drugoj polovini 1950-ih, došla je na pripremljen teren i već na samom početku pokazala niz prednosti koje su im omogućile brzi proboj u književnost: značajnu književnu kulturu, poznavanje stranih jezika ​i svetska poezija, negovan izraz, vladanje različitim pesničkim tehnikama, prerano sazrevanje.

U ovoj generaciji se pojavljuje nekoliko orijentacija. Najizrazitije je nesimbolično. Njoj pripada glavni pesnik ove generacije Branko Miljković (1934–1961). Svoj život je okončao u dvadeset sedmoj godini i tim činom obeležio je i svoju poeziju koja je od početka bila zaokupljena motivom smrti.

Iza sebe je ostavio zbirke Uzalud je budim (1957), Poreklo nade i vatre i ničega (obe 1960), i knjigu rodoljubivih pesama Smrt protiv smrti (1959), koju je napisao zajedno sa crnogorskim pesnikom Blažom Šćepanovićem (1934– 1966). Pisao je i eseje i kritike, prevodio poeziju sa ruskog i francuskog. Miljković je intelektualni pesnik, uveren da je pesma izraz patetike uma, a ne srca, da se do nje dolazi umom' i da izražava „stanja duha“, a ne duševna raspoloženja.

Filozof po obrazovanju, verovao je da se filozofski sistemi mogu pevati. Zato se vratio prvim grčkim filozofima, posebno Heraklitu, povezujući njihovo učenje o iskonskim elementima sa modernom filozofijom bića. U svom pesničkom izrazu težio je da spoji savremena istraživanja sa klasičnim zahtevima, zalagao se za savršenstvo kao najveći ideal pesme, smatrao je da „nema velike poezije bez stroge i određene forme”.

Blažo Šćepanović ( Bijelo Polje , 7. april 1934 — Struga , 26. avgust 1966 ) je bio crnogorski i jugoslovenski pjesnik. Najpoznatiji je po zbirci pesama „Smrt protiv smrti“ koju je napisao zajedno sa srpskim pesnikom Brankom Miljkovićem.

Blažo Šćepanović rođen je 1934. godine u bjelopoljskom selu Livadice. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je u Kulturno-prosvetnom savetu SFRJ. Umro je na samom početku svoje pesničke karijere, ali je uspeo da iza sebe ostavi nekoliko zbirki poezije. Zajedno sa pesnikom Lazarom Vučkovićem, utopio se u Ohridskom jezeru tokom boravka na Struškim večerima poezije, jednoj od najznačajnijih kulturnih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji.

Urednik
Milorad Dragović
Ilustracije
Marjan Detoni, Ljubodrag Janković, Franjo Mraz, Ivan Šubić
Naslovnica
Dida de Majo
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
66
Izdavač
Novo pokolenje, Beograd, 1959.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

88

88

Nadija Rebronja

Klavir obično ima 88 dirki, 52 bele i 36 crne, iz kojih izlazi 88 tonova. Pijanista obično čita 88 nota. Ovih 88 mikro-proza istovremeno čine jedan klavir i jedan klavirski koncert.

Buybook, 2022.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,944,16
Muze i Erinije : Sabrane pjesme : 1977. - 2020.

Muze i Erinije : Sabrane pjesme : 1977. - 2020.

Mile Stojić

Pišući u prvom licu jednine, Stojić je prikazivao život i snove, iskustvo i sudbinu, poraz i gubitak domovine jedne generacije, jednog grada, jedne epohe.

VBZ, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
21,98
Travanj i svibanj

Travanj i svibanj

Josip Janković
Tiva tiskara, 2016.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,98
U meni lutanja

U meni lutanja

Jovanka Ivanka Komlen

Ovo je zbirka poezije koja istražuje unutrašnji svet žene, njena osećanja, identitet, potragu za smislom i mestom u svetu.

Vlastita naklada, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,984,19
Krvava knjiga

Krvava knjiga

Franjo Nagulov

Nova zbirka poezije Franje Nagulova, „Krvava knjiga“, je mračan zapis o propadanju jednog društva.

Durieux, 2024.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,96
Izabrana epska djela

Izabrana epska djela

Fra Martin Nedić

Fra Martin Nedić je bio prvi bosanski Ilirac, jedan od očeva ilirskog pokreta, vodeći intelektualac ​​svog vremena, crkveni diplomata, franjevac, graditelj, prosvetitelj, istoričar i pisac.

Matica hrvatska, 2022.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,98