Smrću protiv smrti
Rijetka knjiga

Smrću protiv smrti

Branko Miljković, Blažo Šćepanović

Prvo izdanje knjige rodoljubivih pjesama koju je Branko Miljković napisao sa crnogorskim pjesnikom Blažom Šćepanovićem. Izuzetno rijetko u ponudi.

Novi naraštaj pjesnika, koji se afirmira u drugoj polovini 50-tih godina, došao je na pripremljen teren i već na samom početku pokazao niz prednosti što su im omogućile brz prodor u književnost: znatnu književnu kulturu, poznavanje stranih jezika i svjetske poezije, njegovanost izraza, vladanje različitim pjesničkim tehnikama, preuranjenu zrelost.

U tom naraštaju javlja se nekoliko orijentacija. Najizrazitija je neosimbolička. Njoj pripada glavni pjesnik ovog pokoljenja Branko Miljković (1934–1961). On je sebi prekratio život u dvadeset sedmoj godini i tim je činom obilježio i svoju poeziju, koja je od početka bila zaokupljena motivom smrti.

Ostavio je iza sebe zbirke Uzalud je budim (1957), Poreklo nade i Vatra i ništa (obje 1960), i knjigu rodoljubivih pjesama Smrću protiv smrti (1959), koju je napisao zajedno s crnogorskim pjesnikom Blažom Šćepanovićem (1934–1966). Pisao je također eseje i kritike, prevodio poeziju s ruskog i francuskog. Miljković je pjesnik intelektualac, uvjeren da je pjesma izraz patetike uma, a ne srca, da se ona dostiže umom` i da izražava "stanja uma", a ne duševna raspoloženja.

Po obrazovanju filozof, on je vjerovao da se mogu prepjevati filozofski sistemi. Zato se vraćao prvim grčkim filosofima, naročito Heraklitu, dovodeći u vezu njihovo učenje o praelementima s modernom filosofijom bića. U pjesničkom izrazu težio je da spoji moderna istraživanja s klasičnim zahtjevima, zalagao se za savršenstvo kao najveći ideal pjesme, smatrao da "nema velike poezije bez stroge i određene forme".

Blažo Šćepanović (Bijelo Polje, 7. april 1934 – Struga, 26. august 1966) bio je crnogorski i jugoslavenski pjesnik. Najpoznatiji je po zbirci pjesama „Smrću protiv smrti” koju je napisao zajedno sa srpskim pjesnikom Brankom Miljkovićem.

Blažo Šćepanović rođen je 1934. godine u bjelopoljskom naselju Livadice. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je u Kulturno-prosvjetnom vijeću SFRJ. Umro je na samom početku pjesničke karijere, ali je uspio da ostavi za sobom nekoliko zbirki poezije. Zajedno s pjesnikom Lazarom Vučkovićem utopio se u Ohridskom jezeru tokom boravka na Struškim večerima poezije, jednoj od najznačajnijih kulturnih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji.

Urednik
Milorad Dragović
Ilustracije
Marjan Detoni, Ljubodrag Janković, Franjo Mraz, Ivan Šubić
Naslovnica
Dida de Majo
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
66
Nakladnik
Novo pokolenje, Beograd, 1959.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Bećaruša u kalendar piše

Bećaruša u kalendar piše

Dubravko Marijanović

365 bećaraca složeni u kalendar.

Sipar, 2017.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,98 - 6,00
Radoznalost

Radoznalost

Jadranka Čolović-Sviličić
Čakavski sabor, 1977.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,993,49
Žuli z vincem zalejani

Žuli z vincem zalejani

Martin Hegedušić

Ovo je prva zbirka kajkavske poezije naivnog kipara Martina Hegedušića. Ovdje je svakoj skulpturi posvećena po jedna pjesma.

KPD ˝Zrinski, 1971.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
4,99
Dani bez kulisa

Dani bez kulisa

Mijo Babić

Mijo Babić je bio složena ličnost koja je ostavila traga u istoriji Hrvatske. Njegova priča i postupci su i dalje predmet istraživanja i debate.

Nakladni centar DLS, 1977.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,68
Vijesti iz tvrđave : savremena portugalska poezija

Vijesti iz tvrđave : savremena portugalska poezija

Nikola Marčetić
Glas, 1980.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
6,995,24
Nemjesto

Nemjesto

Ervin Jahić
Hrvatsko društvo pisaca (HDP), 2015.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,50