Pearl S. Buck
Pearl Buck (pravo prezime Sydenstricker), američka književnica (Hillsboro, West Virginia, 26. VI. 1892 – Danby, Vermont, 6. III. 1973). Odrasla je dvojezično u Kini, gdje su joj roditelji bili misionari. Nakon studija u Sjedinjenim Američkim Državama (u Virginiji 1911–14. i New Yorku 1924–26), vratila se u Kinu te je ondje 1926–30. predavala engleski jezik i književnost u Nanjingu; od 1935. trajno živjela u SAD-u, istaknuto se baveći i humanitarnim radom te aktivizmom za rodnu i rasnu ravnopravnost osoba azijskoga podrijetla. U nizu romana (objavila ih je 40-ak) tematizirala je sraz istočne i zapadne civilizacije, uglavnom iz perspektive kineskih likova, o čijem teškom životu piše jednostavnim stilom i sa suosjećanjem: svjetsku slavu postigla je romanom Dobra zemlja (The Good Earth, 1931), koji s »nastavcima« Sinovi (Sons, 1932) i Razoreni dom (A House Divided, 1935) tvori trilogiju o kineskoj obitelji seljaka na prijelazu između staroga i novoga društveno-političkog poretka. O životu u Kini, osim u mnogobrojnim esejima, osobito uspjelo pisala u romanima Mati (The Mother, 1934), o tragičnom životu kineske seljanke, Zmajevo sjeme (Dragon Seed, 1942), Paviljon žena (Pavillion of Women, 1946), Peonija (Peony, 1948), o tamošnjoj židovskoj zajednici i Carica (Imperial Woman, 1956), o posljednjoj kineskoj carici. Uz romane o američkim obiteljima, tiskane pod pseudonimom John Sedges (npr. Duga ljubav – The Long Love, 1949), objavila je i zapažene biografije svojih roditelja (Egzil: portret američke majke – The Exile: Portrait of an American Mother i Ratoborni anđeo: portret jedne duše – Fighting Angel: Portrait of a Soul, obje 1936), te vlastitu autobiografiju Mojih nekoliko svjetova (My several Worlds, 1954). Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1938.
Citiranje: Buck, Pearl. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 20. 10. 2023.
Naslovi u ponudi
Sabrana dela 2: Dobra zemlja
Pearl S. Buck prikazuje život kineskog seljaka Wanga Lunga, njegov uspon od siromaštva do bogatstva te raspad obiteljskih veza. Roman istražuje odnos čovjeka i zemlje, tradicije, društvenih promjena i moralnih kušnji.
Sabrana dela 3: Drugi bogovi
Roman Drugi bogovi je satirična i psihološka priča o američkom kultu slavnih, idolatriji i potrebi mase da stvori “bogove” od običnih ljudi.
Sabrana dela 4: Duga ljubav
Edward "Ned" Haslatt predano voli suprugu Margaret, no njihov brak je tihi boj između njegove idealizirane odanosti i njezina oštra, prisebnog pragmatizma — potraga za ljubavi koja sazrijeva, a ne izgara.
Sabrana dela 5: Duh i telo (Izgnanstvo / Ratoborni anđeo)
U dvama spomen-portretima Buck piše o svojoj majci Caroline, usamljenoj i maštovitoj prognanici, te ocu Absalomu, strogom misionaru-ratniku — dvije suprotne duše u sjeni Kine.
Sabrana dela 6: Glasovi u kući
U patricijskoj obitelji Asher dugogodišnji služitelji i njihova kći Jessica žive u sjeni gospodara; kad se djevojka izmakne kontroli, stabilnost kuće se ruši.
Sabrana dela 7: Istočni vetar – zapadni vetar
„Istočni vetar – zapadni vetar“ (1930.) jedan je od ranih romana Pearl S. Buck. Mlada Kwei-lan u dogovorenom braku s mužem školovanim na Zapadu polako napušta tradiciju i otkriva ljubav u sudaru dviju kultura.
Sabrana dela 8: Jedan brak
Krajem 19. stoljeća bogati mladi slikar William zaljubljuje se u nepismenu seljačku kćer Ruth; unatoč okolini koja ih pokušava razdvojiti, vjenčaju se i provode zajedno gotovo cijeli vijek.
Sabrana dela 9: Mandala
Mandala je jedan od najzrelijih i najduhovnijih romana Pearl S. Buck, rijetko djelo smješteno u Indiju. Naslov Mandala (simbol cjelovitosti) savršeno odražava srž priče: potragu za smislom, cjelovitošću i pomirenjem suprotnosti.
Sabrna dela 18: Tvorac grada
Tvorac grada (1945.) prvi je roman koji je Pearl S. Buck objavila pod pseudonimom John Sedges, kako bi se okušala u priči o američkom Zapadu bez očekivanja vezanih uz njezina kineska djela.
Skriveni cvet
Japanska studentica Josui Sakai i američki poručnik Allen Kennedy zaljubljuju se u poslijeratnom Kyotu. Vjenčaju se u budističkom hramu, ali rasizam i obiteljske prepreke u Americi dovode do tragedije.









