Alberto Moravia
Alberto Moravia (1907. – 1990.), pravim imenom Alberto Pincherle, talijanski književnik, romanopisac, pripovjedač, esejist i novinar, rođen je 28. studenoga 1907. u Rimu, gdje je umro 26. rujna 1990. Smatra se jednim od najznačajnijih talijanskih pisaca 20. stoljeća, poznatim po psihološkoj analizi likova, društvenoj kritici i istraživanju otuđenosti modernog čovjeka.
Djetinjstvo mu je obilježila tuberkuloza kostiju, zbog koje je godinama boravio u lječilištima. Tijekom oporavka intenzivno je čitao europske klasike i razvijao književni izraz. Već prvim romanom, Ravnodušni (Gli indifferenti, 1929.), stekao je ugled. U njemu prikazuje moralnu prazninu, licemjerje i emocionalnu otuđenost građanskog društva.
Za vrijeme fašističke vladavine suočavao se s cenzurom i političkim pritiscima. Godine 1941. oženio se književnicom Elsom Morante, a tijekom Drugoga svjetskog rata neko su vrijeme živjeli skrivajući se od progona.
Nakon rata objavio je roman Rimljanka (La romana, 1947.), priču o mladoj ženi suočenoj sa siromaštvom i društvenim ograničenjima. Slijede Neposlušnost (1948.), Konformist (Il conformista, 1951.) i Prezir (Il disprezzo, 1954.), u kojima istražuje odnos pojedinca i društva, seksualnost, politički oportunizam i raspad međuljudskih odnosa.
Roman Dosada (La noia, 1960.) jedno je od njegovih najpoznatijih djela, posvećeno egzistencijalnoj praznini, nemogućnosti istinske komunikacije i otuđenju. Važno mjesto zauzimaju i zbirke Rimske priče (1954.) i Nove rimske priče (1959.), koje donose živopisne prikaze svakodnevice talijanskog društva.
Moravia je pisao i putopise, eseje te filmske kritike. Njegova djela često su ekranizirana, među ostalima Konformist u režiji Bernarda Bertoluccija i Prezir u režiji Jean-Luca Godarda.
Njegov književni stil obilježavaju jasan izraz, psihološka preciznost, ironija i kritika građanskog morala. Moravia je ostavio snažan trag u europskoj književnosti, a njegovi romani ostaju važna svjedočanstva o usamljenosti, društvenim proturječjima i složenosti ljudskih odnosa.
Naslovi u ponudi
Ravnodušni / Agostino
Ravnodušni (1929.), Moravijin prvi i najslavniji roman, remek-djelo talijanskog modernizma, roman koji mu je donio ugled i proslavio ga. Agostino (1944.) jedna je od najliriskijih Moravijinih proza, kratak, ali snažan roman o sazrijevanju.
Ravnodušni ljudi
Roman prati propadajuću rimsku građansku obitelj Ardengo kroz nekoliko dana: udovica Mariagrazia, ljubavnik Leo, sin Michele i kći Carla – svi zarobljeni u apatiji, lažima, seksualnoj manipulaciji i moralnoj ravnodušnosti.
Rimljanka
Adriana, lijepa rimska djevojka iz siromašnog sloja, želi normalan život, ali je majka gura u poziranje slikarima i prostituciju. Ljubavne veze je vode kroz izdaju, nasilje i korupciju do konačne rezignacije.
Rimljanka
Adriana, lijepa rimska djevojka iz siromašnog sloja, želi normalan život, ali je majka gura u poziranje slikarima i prostituciju. Ljubavne veze je vode kroz izdaju, nasilje i korupciju do konačne rezignacije.
Rimljanka
Adriana, lijepa rimska djevojka iz siromašnog sloja, želi normalan život, ali je majka gura u poziranje slikarima i prostituciju. Ljubavne veze je vode kroz izdaju, nasilje i korupciju do konačne rezignacije.
Rimljanka
Adriana, lijepa rimska djevojka iz siromašnog sloja, želi normalan život, ali je majka gura u poziranje slikarima i prostituciju. Ljubavne veze je vode kroz izdaju, nasilje i korupciju do konačne rezignacije.
Rimske priče: izbor
Sammlungen von Kurzgeschichten aus dem römischen Leben der Nachkriegszeit: Einfache Leute aus dem Volk und dem Kleinbürgertum – die Armen, Arbeiter, Kleinhandwerker – sehen sich im Alltag mit Elend, Überlebenskampf, Eifersucht, kleinlichen Betrügereien un
Svetlosti Rima
Moravia kroz ove priče istražuje teme društvene nejednakosti, borbe za preživljavanje i ljudske slabosti, prikazujući ih s mješavinom humora, ironije i realističnog promatranja.