Ilja Iljf

Ilja Iljf (rus. Илья Ильф), pravim imenom Ilja Arnoldovič Fajnzilberg, sovjetski je književnik, novinar i satiričar, rođen 15. listopada 1897. u Odesi, a preminuo 13. travnja 1937. u Moskvi. Najpoznatiji je po književnoj suradnji s Jevgenijem Petrovom, s kojim je stvorio neka od najpopularnijih satiričnih djela ruske književnosti 20. stoljeća.
Nakon završetka tehničke škole radio je različite poslove, a književnu djelatnost započeo je pisanjem pjesama, humorističnih tekstova i novinskih članaka. Godine 1923. preselio se u Moskvu, gdje se zaposlio u listu Gudok, poznatom po satiričnim prilozima. Ondje je upoznao brojne književnike i razvio prepoznatljiv stil obilježen duhovitošću, ironijom i kritikom društvenih apsurda.
Presudan trenutak njegove karijere bila je suradnja s Jevgenijem Petrovom. Njihov prvi zajednički roman, Dvanaest stolica (1928.), prati pustolovine domišljatog prevaranta Ostapa Bendera, koji traga za draguljima skrivenima u jednoj od dvanaest stolica. Roman je postao klasik sovjetske humoristične i satirične proze.
U nastavku, Zlatno tele (1931.), Ostap Bender ponovno se pojavljuje kao junak groteskne priče o bogatstvu, pohlepi, birokraciji i proturječjima sovjetskog društva. Iljf i Petrov napisali su i satirične cikluse Neobične priče iz života grada Kolokolamska (1928.) te Tisuću i jedan dan ili Nova Šeherezada (1929.).
Nakon putovanja Sjedinjenim Američkim Državama 1935. i 1936. objavili su putopis Jednokatna Amerika (1937.), u kojem humorom i pronicljivim opažanjima prikazuju američko društvo, svakodnevicu i kulturu.
Iljf je bio i strastveni fotograf. Preminuo je od tuberkuloze u 39. godini života.
Njegovo književno nasljeđe obilježavaju britka satira, živopisni likovi, jezična inventivnost i kritika ljudske lakovjernosti, korupcije i birokracije. Zajedno s Petrovom ostavio je neizbrisiv trag u ruskoj književnosti, a njihova djela i danas privlače čitatelje svojom duhovitošću i društvenom aktualnošću.
Naslovi u ponudi
12 stolica
Satirična potraga za skrivenim blagom u postrevolucionarnoj Rusiji. Bivši plemić Ippolit Matvejevič Vorobjaninov i prevarant Ostap Bender jure za dragocjenostima, razotkrivajući pohlepu i apsurde sovjetskog društva.
Dvanaest stolica
Glavni lik romana je domišljati prevarant Ostap Bender, koji je ovaj puta u potrazi za briljantima u jednoj od 12 tapeciranih stolica raznešenih širom Sovjetskog Saveza.
Jednokatna Amerika
Nakon velikog uspjeha Dvanaest stolica i Zlatnog teleta, Iljf i Petrov su proputovali Sjedinjene Države u vrijeme Velike depresije i svoja zapažanja pretočili u roman Jednokatna Amerika, nastavljajući pisati u satiričnom stilu.
Kako se stvarao Robinson
Kako se stvarao Robinzon
Djelo prikazuje proces nastanka književnog junaka i ismijava birokraciju, površnost i umjetno stvaranje „idealnih” priča prema unaprijed zadanim pravilima.
Nova Šeherezada
Prizemna Amerika
Poznati ruski spisateljski tandem krajem 1935. godine otisnuo se na putovanje automobilom duž Sjedinjenih Američkih Država, u kojima su ukupno proveli tri i pol mjeseca.
Zlatno tele
Zlatno tele (1931.) je briljantna satirička pikarska avantura, nastavak legendarnih 12 stolica, gdje se veliki kombinator Ostap Bender vraća u punom sjaju – šarmantan, ciničan, nepopravljivo lukav i uvijek korak ispred svih.
Zlatno telešce
Zlatno telešce (1931.) prati genijalnog varalicu Ostapa Bendera koji u sovjetskoj Rusiji za vrijeme prve petoljetke traži tajnog milijunaša kako bi se obogatio, susrećući na putu apsurd birokracije, novog sovjetskog čovjeka i vlastitu propast.








