Gottfried Wilhelm Leibniz

Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenoga 1716.) bio je njemački filozof, matematičar, logičar, pravnik, povjesničar i diplomat, jedan od najistaknutijih predstavnika racionalizma i posljednjih velikih univerzalnih učenjaka europske povijesti.

Studirao je filozofiju i pravo na sveučilištima u Leipzigu, Jeni i Altdorfu, gdje je 1666. stekao doktorat iz prava. Djelovao je kao diplomat, savjetnik i knjižničar na njemačkim kneževskim dvorovima, osobito u Hannoveru. Održavao je opsežnu korespondenciju s vodećim europskim znanstvenicima i filozofima.

Neovisno o Isaacu Newtonu razvio je infinitezimalni račun, a njegova matematička notacija ostala je u uporabi do danas. Bavio se i binarnim brojevnim sustavom, logikom te konstruiranjem računskih strojeva, čime je pridonio razvoju moderne matematike i računalne znanosti.

U filozofiji je razvio učenje o monadama, jednostavnim, nedjeljivim duhovnim supstancijama koje čine temelj stvarnosti. Prema njegovoj teoriji unaprijed uspostavljenog sklada, Bog je uskladio djelovanje svih monada bez njihova izravnog međusobnog utjecaja.

Među njegovim najvažnijim djelima nalaze se Rasprava o metafizici (1686.), Novi ogledi o ljudskom razumu (napisani 1704., objavljeni 1765.), Teodiceja (1710.), Monadologija (1714.) i Načela prirode i milosti utemeljena na razumu (1714.).

U Teodiceji razmatrao je problem zla i Božje dobrote te zastupao tvrdnju da živimo u najboljem od svih mogućih svjetova. Njegova filozofija počiva i na načelu dovoljnog razloga, prema kojemu ništa ne postoji niti se događa bez razloga zašto je tako, a ne drukčije.

Leibniz je zagovarao povezivanje znanstvenih disciplina i razvoj univerzalnog jezika mišljenja. Sudjelovao je u osnivanju Berlinske akademije znanosti 1700. godine.

Njegove ideje snažno su utjecale na Immanuela Kanta, njemački idealizam, modernu logiku i filozofiju znanosti. Leibnizovo nastojanje da pomiri razum, vjeru i znanstveno istraživanje ostaje jednim od najambicioznijih projekata novovjekovne filozofije.