August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Pripovijesti I.: Ljubica - Turopoljski top - Blijedi mjesec - Do tri puta Bog pomaže - Dusi narodne straže - Prijan Lovro - Lijepa Anka
Prosjak Luka - Prijan Lovro
U svojim romanima „Prosjak Luka“ i „Prijan Lovro“, August Šenoa istražuje sudbine običnih ljudi kroz prizmu društvene nepravde i morala. Kroz Lukinu patnju i Lovrinu dobrotu, Šenoa poziva na razumevanje i solidarnost, ostavljajući snažan utisak na čitaoc
Seljačka buna
Istorijski roman Avgusta Šenoe, koji je objavljen u Vijencu 1877. godine, a objavljen kao knjiga 1878. godine. Roman ima podnaslov „Istorijski narativ KSVI. veka“ pa se može posmatrati kao istorijska monografija u formi romana.
Seljačka buna
Šenov istorijski roman Seljačka buna verna je rekonstrukcija čuvenog ustanka hrvatskih seljaka 1573. godine i svih događaja koji su mu prethodili.
