August Šenoa
August Šenoa (14. novembar 1838 — 13. decembar 1881) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 19. veka i začetnik moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a po povratku u domovinu radio je kao novinar, urednik, gradski beležnik. Njegovo stvaralaštvo imalo je veliki uticaj na tadašnji kulturni život Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po istorijskim romanima koji kombinuju romantične, realističke i nacionalne elemente, kao što su Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se Senjske ruke, Čećajka buna (Seljačka buna) i Diogen. U ovim delima uspešno je rekonstruisao hrvatsku istoriju i istovremeno promovisao domoljublje, moralne vrednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovetke, pesme, prikaze i feljtone, uređivao časopis Vijenac, kroz koji je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov lingvistički doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što se razbolio dok je pomagao potrebitima tokom velike zagrebačke poplave 1880. Njegov književni i kulturni uticaj ostaje trajni temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Prosjak Luka - Prijan Lovro
Seljačka buna
Seljačka buna
Seljačka buna
Seljačka buna
Šenov istorijski roman Seljačka buna verna je rekonstrukcija čuvenog ustanka hrvatskih seljaka 1573. godine i svih događaja koji su mu prethodili.
Seljačka buna
Seljačka buna je istorijski roman hrvatskog pisca Avgusta Šenoe. Prvi put je objavljena u časopisu Vijenac 1877. godine. To je jedan od pet romana Avgusta Šenoe i njegov najvažniji istorijski roman.
Seljačka buna
Šenov istorijski roman Seljačka buna verna je rekonstrukcija čuvenog ustanka hrvatskih seljaka 1573. godine i svih događaja koji su mu prethodili.
Seljačka buna
Seljačka buna
Istorijski roman Avgusta Šenoe, koji je objavljen u Vijencu 1877. godine, a objavljen kao knjiga 1878. godine. Roman ima podnaslov „Istorijski narativ KSVI. veka“ pa se može posmatrati kao istorijska monografija u formi romana.